MMF upozorio: Rastuće političke napetosti u BiH prijete ekonomskom padu

Sva ekonomska kretanja u BiH ovisna su o političkoj situaciji, a MMF upozorava kako bi intenziviranje regionalnih sukoba, naglo usporavanje rasta u Europi ili povećana volatilnost cijena roba mogli izazvati trgovinske poremećaje i rezultirati rastom cijena hrane i energije, smanjenjem izvoza iz BiH i doznaka te slabljenjem domaće potražnje

Unatoč otpornosti domaćeg gospodarstva, kao i očekivanom smanjenju inflacije, političke napetosti unutar BiH mogle bi povećati ekonomsku fragmentiranost BiH i oslabiti perspektive rasta, dok bi neizvjesnosti na globalnoj razini mogle ponovno dovesti do rasta cijena hrane i energije, jedno je od upozorenja iz zaključne izjave Misije MMF-a poslije obavljenih konzultacija, a u koju smo imali uvid. U nizu preporuka i savjeta upućenih vlastima na svim razinama izdvajaju se one koje se odnose na fiskalnu politiku, a ključna preporuka je ograničavanje potrošnje na plaće u javnom sektoru, ali i nastavak izdvajanja za javne investicije koje potiču rast.

Uvodni dio izjave donosi procjene na objema stranama financijske vage - BDP-u i inflaciji - pri čemu se projicira kako će ekonomski rast, odnosno rast realnog BDP-a u ovoj godini iznositi 2,5 posto.

Potražnju će podržati više realne plaće, kontinuirana podrška putem politika, blagi oporavak privatnih ulaganja i turizam, dok će se izvoz robe u EU djelomično oporaviti. No, MMF upozorava i kako, ako izostane suštinski veći reformski napredak, očekuju da će u srednjoročnom razdoblju rast ostati prigušen na razini od približno 3 posto, što je previše nisko za postizanje značajne konvergencije prihoda s prihodima u Europskoj uniji. Kada govorimo o inflaciji, koja je osobito važna iz kuta velike većine žitelja BiH, ona bi se mogla prepoloviti, odnosno spasti sa 6 posto, koliko je iznosila u 2023., na 3 posto. Međutim, inflacija, u koju nisu uključene cijene hrane i energije, pokazuje se upornijom, odražavajući kontinuirane pritiske izazvane povećanjem plaća.

Sva ekonomska kretanja u BiH ovisna su o političkoj situaciji, a MMF upozorava kako bi intenziviranje regionalnih sukoba, naglo usporavanje rasta u Europi ili povećana volatilnost cijena roba mogli izazvati trgovinske poremećaje i rezultirati rastom cijena hrane i energije, smanjenjem izvoza iz BiH i doznaka te slabljenjem domaće potražnje. Istodobno, dodaju i kako bi rastuće političke napetosti unutar zemlje mogle povećati ekonomsku fragmentiranost BiH i oslabiti perspektive rasta. Uputili su i kritike vlastima zbog povećanja plaća u javnom sektoru i minimalne plaće u cilju ublažavanja utjecaja krize izazvane visokim troškovima života, pa iako je to, kako navode, stimuliralo domaću potražnju, dovodi do rizika poticanja inflacije.

MMF je dao svoj osvrt i na reformske procese koji su, kako su naglasili, potrebni kako bi se osiguralo ponovno stvaranje fiskalnih rezervi vraćanjem u fiskalni suficit u srednjoročnom razdoblju uz istodobno poboljšanje kvalitete potrošnje. Poruka je kako treba izvršiti preraspodjelu resursa s tekuće na kapitalnu potrošnju, primarno za infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju. Za bolje usmjeravanje socijalne potrošnje vlasti trebaju uspostaviti odnosno uvezati registre korisnika, izvršiti pregled davanja i uvesti sustav socijalne karte. FBiH treba zadržati način povećanja minimalne plaće koji je zasnovan na formuli te smanjiti stopu doprinosa i proširiti osnovice za obračun poreza na dohodak i doprinosa na način koji ima neutralno djelovanje na proračun. U konačnici, u oba entiteta moraju se mobilizirati dodatni prihodi, uključujući i smanjenje poreznih olakšica i uvođenje poreza na dividende.

Međunarodni monetarni fond predstavništvo u BiH

Međunarodni monetarni fond MMF

ekonomska kretanja

reformski procesi

fiskalne reforme

političke napetosti

ekonomski rast