Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Drastično pao uvoz zlata u BiH, građani sve rjeđe kupuju nakit
Komentari
Ilustracija (Foto: Africa Studio/shutterstock)
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše zlata uvezeno je iz Slovačke, zatim Turske, kao i Njemačke i Austrije.
- Iz Slovačke je uvezeno zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluprovodnika ili u obliku praha vrijednosti 808.610 KM, dok su dažbine iznosile 138.723 KM, dok je iz Turske uvezeno u vrijednosti 121.186 KM, za šta su dažbine iznosile 20.709 KM - istakli su iz UIO BiH za Nezavisne novine.
Ni kada je riječ o izvozu zlata, dragulja i generalno plemenitih metala situacija nije "sijala", jer je, prema podacima, iz zemlje u inostranstvo izvezeno oko 15,3 mil KM manje plemenitih metala, te je tako prošle godine zabilježen najmanji izvoz plemenitih metala iz BiH u inostranstvo u posljednje četiri godine.
- Za razliku od 2022. godine, kada je iz BiH izvezeno 49.200.899 KM plemenitih metala, prošle godine izvezeno je 33.848.499 KM - naveli su iz UIO BiH.
Ipak, kako prikazuju podaci, izvoz zlata lani je malo povećan u odnosu na 2022. godinu.
- Iz Bosne i Hercegovine je u 2023. godini izvezeno 1.378.779 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluprovodnika ili u obliku praha, dok je u 2022. godini izvezeno 1.215.556 KM - istakli su iz UIO BiH za Nezavisne novine.
Najviše zlata iz BiH zasjalo je u Italiji, gdje je izvezeno 709.486 KM ovog plemenitog metala, dok je u Tursku izvezeno zlata vrijednog 669.292 KM.
Iz jedne prnjavorske zlatare ističu da je prodaja nakita od zlata lani bila znatno smanjena.
- Smanjena je kupovina zlata. Građani zlato kupuju samo kad su posebne prilike - istakli su oni kratko za Nezavisne novine, dodajući da je i otkup zlata smanjen shodno smanjenoj kupovini nakita od ovog plemenitog metala.
Smanjenu prodaju nakita od zlata bilježe i u jednoj bijeljinskoj zlatari.
Bolja situacija nije ni u Sarajevu, gdje prodaja zlata nije bila kao prethodnih godina.
- Prodaja je otanjila. Zlato se kupuje kad se mora kupiti. I otkup je otanjio. Sve manje građana donosi zlato kako bi ga prodali - rekli su iz sarajevske radnje.
Povećanje izvoza zlata iz Bosne i Hercegovine se, prema riječima Igora Gavrana, ekonomskog analitičara, vjerovatno može, prije svega, objasniti rastom cijene ovog plemenitog metala.
- Ne vjerujem da je došlo do većeg količinskog izvoza, već vjerojatnije vrijednosnog zbog više cijene. S druge strane, ova viša cijena čini pad uvoza još drastičnijim jer je izvjesno došlo do količinskog pada - objašnjava Gavran za Nezavisne novine.
Kako ističe, pad tražnje na domaćem tržištu mogao bi se objasniti krizom i nižom kupovnom moći, ali i mogućim odlukama onih koji posjeduju višak kapitala da investiraju u nekretnine ili druge oblike ulaganja radije nego u zlato.
Inače, početkom ovog mjeseca cijene zlata dostigle su novi rekord u svijetu, a prema mišljenju Gavrana, rast cijena i generalno ekonomska kriza dugoročno bi trebalo da vode rastu obima trgovine zlatom, međutim, kako ističe, bh. tržište je malo i siromašno i nije najbolji pokazatelj svjetskih tokova.
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.