U dva mjeseca u FBiH potrošeno 9,6 mlrd KM - Manje općine Široki Brijeg i Tešanj među prvih 10 po potrošnji

Uvidom u potrošnju po pojedinim gradovima i općinama, među prvih deset mjesta su gradovi kao što su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica i Široki Brijeg koji, unatoč znatno manjem broju stanovnika, bilježi znatno veću potrošnju od lokalnih zajednica koje imaju višestruko veći broj žitelja. Tako je u dva mjeseca u tom gradu od 30 tisuća stanovnika preko fiskalnih uređaja zabilježen promet od 281,7 mil KM, dok je, primjerice, u Bihaću, koji ima 56 tisuća stanovnika, zabilježena potrošnja od 183,6 mil KM.

Na prvom mjestu, kada je riječ o evidentiranom prometu preko fiskalnih uređaja, jeste Novi Grad Sarajevo, u kojemu je u dva mjeseca ove godine potrošeno nešto više od 809 mil KM, slijedi Ilidža sa 767 mil, te Tuzla s 591,5 mil KM. U Mostaru je u promatranom razdoblju evidentirana potrošnja od 534,4 mil KM, a gotovo identičan iznos zabilježen je u općini Sarajevo Centar (534,8 mil KM). Jedna od lokalnih zajednica koja se ističe znatnim iznosima evidentiranog prometa preko fiskalnih uređaja je Tešanj, u kojemu je u dva mjeseca zabilježen iznos od 405,7 mil KM, a što je više nego, primjerice, u Zenici, u kojoj je u istom razdoblju potrošeno 381,5 mil KM. U općini Novo Sarajevo evidentiran je promet od 363,2 mil KM, a slijede Široki Brijeg s već spomenutih 281,7, te Lukavac s 274,7 mil KM.

Na popisu 10 lokalnih zajednica s najvećom evidentiranom potrošnjom, kao što je vidljivo, prisutni su i gradovi s relativno manjim brojem stanovnika, a što pak govori o ekonomskoj snazi navedenih lokalnih samouprava, odnosno velikom broju uspješnih poduzeća koja generiraju visok životni standard, a to prati i veći broj zaposlenih. Uspješne priče koje svakodnevno dolaze iz gradova i općina kao što su Tešanj, Lukavac i Široki Brijeg svjedoče o dobro uhodanim modelima razvoja lokalnoga gospodarstva putem poslovnih zona, kao i produktivnom odnosu gradskih i općinskih vlasti s poslovnom zajednicom.

Općine i gradovi u BiH, koristeći dostupne zakonske i ustavne nadležnosti, pokazuju kako kroz planski izrađene mjere poticaja mogu privući veći broj investitora na svoj prostor, a primjeri na terenu, od sjevera do juga zemlje, dokaz su kako lokalna samouprava, uz jasno izraženu volju za potporom proizvodnim djelatnostima, može mijenjati nabolje ukupnu ekonomsku situaciju. Lokalne zajednice u BiH koje, često koristeći dokazani model poslovnih zona, privlače ozbiljne investitore koji imaju namjeru zapošljavati, bilo otvaranjem novih pogona bilo proširenjem postojećih. A to se onda reflektira i kroz podizanje životnog standarda, a posljedično i osobnu potrošnju koja se evidentira putem fiskalnih uređaja.

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 29. februara 2024. na području Federacije BiH instalirana su ukupno 100.773 fiskalna uređaja putem kojih je u februaru 2024. godine evidentiran ukupan promet u iznosu od 4.943.799.503,45 KM. U odnosu na 28. februara 2023. godine, broj fiskalnih uređaja veći je za 5.244, a evidentirani promet u februaru 2024. godine veći je u odnosu na februar 2023. godine za 435.576.312,61 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 29. februar 2024. godinfie je Centar Sarajevo, na čijem je području instaliran 6.661 fiskalni uređaj. Općina u kojoj je evidentiran najveći ukupni promet putem fiskalnih uređaja u februaru 2024. godine je Novi Grad Sarajevo, na čijem je području evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu od 407.452.027,61 KM.