Kriza trese građevinarce

Krizu na radnom mjestu u BiH osjeća preko 61 odsto radnika, a najviše su pogođene kompanije koje se bave građevinom i arhitekturom, gdje krizu osjeti čak 81 odsto radnika, pokazalo je istraživanje portala posao.ba.

Zanimljivo je da su prema navedenom istraživanju krizu najmanje osjetili zaposleni u oblasti kulture i medija, oko 38 odsto, te zaposleni u oblasti proizvodnje i prerade prehrambenih proizvoda, gdje krizu nije osjetilo ni 20 odsto zaposlenih.

"Skoro polovina ispitanika, njih 47 odsto, strahuje za svoje radno mjesto, a od otkaza najviše strahuju ispitanici dobi preko 41 godinu. Zavisno od vrste zaposlenja, najviše strahuju zaposleni na određeno vrijeme, 64 odsto, a najmanje radnici na neodređeno, 41 odsto, dok se 28 honoraraca nije bojalo gubitka trenutnog posla", pokazalo je istraživanje.

Više od polovine ispitanika, 58 odsto, ne očekuje napredovanje na poslu u ovoj godini. Povišicu ne očekuje 65 odsto radnika, a regres 43 odsto.

"Regres u najvećoj mjeri očekuju zaposleni u proizvodnji i preradi prehrambenih proizvoda, te zaposleni u proizvodnji mašina i uređaja. Regresu se najmanje nadaju radnici zaposleni u građevinarstvu te radnici iz oblasti turizma i ugostiteljstva", navedeno je u istraživanju.

Predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala RS, Ranko Milić, ističe da nije ni čudo što krizu najviše osjećaju zaposleni u građevinarstvu, jer je stanje u ovoj oblasti zbog tekuće nelikvidnosti i pada proizvodnje alarmantno.

"Sve to rezultira smanjenjem plate ili radnika, pa je logično da se osjeća kriza i neizvjesnost, jer niko nije siguran da li će ostati na poslu i zaraditi platu - rekao je Milić.

On je dodao da se u takvoj situaciji ne mogu očekivati ni povišice ni bilo kakve druge stimulacije radnicima.

"Iz ničega se ne može dijeliti povišica. Bez novonastale vrijednosti nema prosperiteta i očekivanja da se isplaćuju plate, jer se povećavaju troškovi života, pri čemu imamo pad proizvodnje i naplativosti. Povišice bi dovele samo do većeg kolapsa privrede", naglasio je Milić.

Po riječima ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića, pad životnog standarda i kupovne moći direktno se odražava na sve aspekte života, pa je logično da se radnici boje da će ostati bez primanja i posla.

"Kriza se najviše osjeća u građevinarstvu i stanogradnji, jer nema investicija, a dobro je poznato da je ova oblast zamajac ostalih privrednih sektora. Ukoliko se ne preduzmu hitne mjere i ne realizuju značajne investicije, može se očekivati samo još gore stanje. U takvoj situaciji, strah radnika je opravdan, jer može doći samo do smanjenja kako primanja tako i broja radnika", zaključio je Pavlović.