Dok region ruši barijere, BiH tapka u mjestu - Od sada jedinstveno tržište rada u okviru inicijative Otvoreni Balkan

Građani Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, država članica inicijative Otvoreni Balkana, od danas bez posebnih dozvola i procedura mogu dobiti posao u bilo kojoj od navedenih zemalja.

Takve olakšice nasušna su potreba i poslodavaca u BiH koji duže vrijeme muku muče sa hroničnim nedostatkom radne snage, vapeći istovremeno za bržim protokom robe i nižim troškovima transporta koje bi im omogućilo pristupanje ovoj regionalnoj zajednici, ali ovoj odluci i dalje se protive političari iz FBiH.

Zahvaljujući jedinstvenom tržištu rada inicijative Otvoreni Balkan, građani tri zemlje moći će, osim zaposlenja, i da žive u bilo kojoj od članica.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da zbog uvođenja jedinstvenog tržišta rada 1. mart za region predstavlja revoluciju.

- Prednosti slobodnog kretanja radnika u regionu, bez bilo kakvih administrativnih barijera, su višestruke, počev od mogućnosti obavljanja sezonskih poslova, preko smanjenja deficitarnih zanimanja i jačanja poverenja investitora do rasta ključnih sektora privrede - naveo je Čadež.

Očekivanja su da će slobodan pristup tržištu rada od oko 11 miliona stanovnika spriječiti dalji odliv mozgova i mladih iz regiona nudeći mogućnosti za zapošljavanje, ali i odgovoriti na sve veće zahtjeve za kvalitetnim kadrovima, kako lokalnih, tako i međunarodnih kompanija koje posluju u regionu.

"Otvoreni Balkan", odnosno prvobitno nazvan "mali Šengen", inicijativa je za regionalnu saradnju zapadnog Balkana, a da bi zaživjela u potpunosti, potrebno je da se priključe BiH i Crna Gora.

BiH je već prokockala niz šansi za približavanje "Otvorenom Balkanu" jer bošnjački političari, uprkos insistiranju privrednika oba entiteta i političara iz Srpske, godinama ne pristaju na tu inicijativu. Zbog takvih stavova komšija s druge strane međuentitetske linije ekonomija u BiH, prema riječima predsjednika Područne privredne komore Banjaluka Gorana Račića, trpi ogromnu štetu.

- Zbog nerazumijevanja ekonomskih prilika i neshvatanja budućnosti ovih prostora, negativan stav politike sve nas, nažalost, udaljava od napretka i razvoja. Moramo nastaviti vršiti pritisak na politiku, posebno na one koji odbijaju regionalne integracije, da im argumentovano dokažemo koji su sve benefiti pristupanja "Otvorenom Balkanu" - rekao je Račić za Glas.

Naglasio je da su privrednici u BiH, upravo zbog tih benefita koji im klize iz ruku, u podređenom položaju u odnosu na kolege iz regije.

- BiH ima ozbiljnih problema sa radnom snagom, kao i vozačima koji više ne žele da čekaju na granicama. Odlaze u Evropu, gdje imaju civilizovane uslove rada, a ne da cijeli vikend budu u kamionu, na granici. U BiH trenutno imamo skuplje određene prehrambene proizvode jer nam kamioni iz Beograda putuju dva, tri dana i sve se to na kraju ukalkuliše u krajnju cijenu koju plaća potrošač. Prevoz robe može imati udio u cijeni pet, deset odsto, ali može i dva procenta ako se obavi na vrijeme. Brži protok robe i manje procedure na granici naša su ogromna potreba - naveo je Račić.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac kaže za Glas da se institucije Republike Srpske od početka zalažu za "Otvoreni Balkan" cijeneći da je značajno umanjiti troškove realnog sektora i izvoznika koji posluju u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

- Nažalost, ne postoji politička spremnost FBiH da se takva odluka donese niti na Savjetu ministara niti u Predsjedništvu BiH. Kao resorni ministar više puta sam imao razgovore sa kolegama iz regije, okupljao predstavnike komora u BiH i na svim tim sastancima je zaključeno da bi bilo dobro biti član regionalne inicijative, jer donosi pojeftinjenje spoljnotrgovinskog prometa, što potvrđuju bilansi. Poslovna zajednica Srpske i FBiH talac je predrasuda političkih struktura drugog entiteta - ocijenio je Košarac.

Istakao je da bošnjački političari ideju o pristupanju zajednici osporavaju bez argumenata, uz izgovor da je to napuštanje puta koji vodi ka Evropskoj uniji.

- To nije ni napuštanje Berlinskog procesa, niti CEFTA, to je nadogradnja dogovora nekoliko zemlja - kazao je Košarac.

Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS Zlatan Klokić smatra da bi pristupanjem "Otvorenom Balkanu" Republika Srpska i BiH imale veliku korist, prije svega jer bi članstvo omogućilo lakši protok ljudi, robe i kapitala.

- To bi doprinijelo razvoju ekonomije, povećalo konkurentnost na drugim tržištima, a uvjeren sam da bi se povećale i investicije - navodi Klokić.

On je podsjetio da je Vlada RS još 2022. godine pozvala Savjet ministara BiH da otpočne proceduru pristupanja zemlje "Otvorenom Balkanu", ali da do dan-danas, nažalost, nema sluha za tu odluku.

- Politički akteri iz FBiH, kao i u većini slučajeva, i ovdje se vode interesima pojedinih stranih ambasada, a ne interesima svojih građana i privrede. Ako su Srbija i Albanija mogle prevazići dugogodišnja neslaganja, ne vidim zašto i mi unutar BiH ne bismo mogli prevazići suprotne stavove - rekao je Klokić za Glas naglašavajući da će Vlada RS i predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama BiH nastaviti da zagovaraju pridruživanje regionalnoj zajednici.

Članstvo u "Otvorenom Balkanu" predviđa, između ostalog, i eliminisanje graničnih kontrola i ostalih barijera za lakše kretanje u regionu, što omogućava i građanima da putuju samo uz ličnu kartu. Deklaracija predviđa i priznavanje diploma u regionu, kao i bolju saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala i pomoć u slučaju prirodnih nepogoda.