Mostar: Nova vlast staje u kraj "crnom tržištu" na području turizma

Osim bolje naplate koncesija od kamenoloma, vodotoka, poljoprivrednih i građevinskih zemljišta, jedna od oblasti iz koje se mogu značajnije popuniti rupe u proračunu HNŽ-a je svakako i turizam.
Broj gostiju koji posjete Mostar, Međugorje, Neum godišnje se kreće u milijunima. No, priljev sredstava na tom području je katastrofalan. Lokalne jedinice i Županija od toga “utrže” tek po koju marku, dok milijuni završavaju u džepovima privatnika.

Te stvari bi se uskoro trebale promijeniti, jer novi saziv županijske vlasti namjerava se ozbiljno pozabaviti ovim problemom i stati u kraj turističkoj mafiji. Na području turizma napravljeno je pravo “crno tržište” u kojem profit ostvaruju samo dobro uvezane skupine ugostitelja, turističkih agencija i smještajnih objekata.

"Želimo tome stati u kraj. Neke stvari se konačno moraju znati. Milijuni turista dolaze, a nemamo nikakve zarade. `Vrhnje` pokupe pojedinci, koji dugi niz godina ostvaruju veliki profit. Grad i županija imaju mizernu korist i ta praksa se konačno mora prekinuti. Dosad su zaradili dovoljno novca i mislim kako je došlo vrijeme da rade sukladno zakonu i redovito podmiruju sve obveze, počevši prvo od prijavljivanja gostiju, pa nadalje", tvrdi jedan skupštinski zastupnik.

Kaže da `crno tržište` odlično funkcionira i točno se zna tko što radi. Kao primjer je naveo da su u sve uključene turističke agencije, i to njih dvije do tri, koje uzimaju najveći dio kolača i odlučuju koga će turisti posjetiti, gdje će prenoćiti, kod koga će ručati. Sve je uhodano, i uglavnom, nikome ništa ne plaćaju.

"Ovaj i svi prijašnji sazivi vlasti su šutjeli i nisu poduzimali nikakve korake. No, toga više neće biti, jer ozbiljno namjeravamo srediti turističku oblast. Naš stav je jasan i buduća vlast je postigla kompromis za koncesije i turizam te će nam to biti jedan od prioriteta rada. U oblasti turizma možemo skupiti dosta novca tako da više nemamo financijskih problema", navodi zastupnik.

Načini na koji će se pozabaviti turizmom još nisu definirani, ali zasada je sigurno da će prioritetno izvršiti pritisak na nadležne inspekcijske službe da krenu u bolju naplatu. Zatim će učiniti sve da kazne za neprijavljivanje turista i nenaplaćivanje boravišnih pristojbi budu rigorozne, kako bi privatnici vodili računa oko toga što im je bolje; legalno ili nelegalno raditi. Isto tako, pritisnut će i Turističku zajednicu, kako županijsku, tako i sve lokalne organizacije da turističku djelatnost podignu na još veću razinu i privuku nove turiste. Ako ne budu radili, onda im nema druge nego promijeniti kompletnu garnituru ljudi unutar Turističke zajednice.

Ne zna se broj gostiju

"Zamislite da nema točnih podataka koliko ljudi posjeti Mostar, Međugorje ili HNŽ ukupno. To se mora promijeniti. Stvari se moraju dovesti u red, kao što je slučaj s Hrvatskom, Crnom Gorom, koje su značajno napredovale. Samo mi stagniramo, iako imamo sve preduvjete za razvoj", dodao je zastupnik.

Grad Mostar vraća kredite, a nema nikakve zarade

Prema nekim procjenama, Mostar godišnje posjeti oko milijun posjetitelja. Zanimanje stranih gostiju za Mostar dodatno je poraslo od 2005., kada je 15. srpnja Stari most uvršten na UNESCO-ovu listu zaštićenih spomenika.

No, Grad Mostar i nema baš neke koristi jer od turističke pristojbe, koja se naplaćuje, nema nikakvih prihoda. Nažalost, Grad je uložio velike napore u projekt obnove, a još uvijek vraća dio kreditnih sredstava.
Za što bolji turistički razvoj Mostar ima sve prednosti. Osim stare gradske jezgre, tu je i Blagaj sa svojom tekijom, koja je pravi mamac za strane posjetitelje. Stoga je što prije potrebno poduzeti neke drastične korake kako bi i Grad Mostar imao neku zaradu od turizma.

Koliko je Međugorje zaradilo za godišnjicu Gospe?

Više od 100.000 tisuća posjetitelja u lipnju je za 30. godišnjicu ukazanja Gospe posjetilo Međugorje. No, i danas je velika nepoznanica koliko je novca od toga zarađeno i koliko je pristojbi naplaćeno.

O ostalim podacima da se i ne govori, jer HNŽ od Međugorja i nema neke koristi. Sav novac uglavnom završava u džepovima tamošnjih privatnika, dok se oko evidencije dolaska i ne vodi baš mnogo računa.