Digitalna demencija kao opasnost današnjeg doba

Digitalna demencija podrazumijeva proces narušavanja kognitivnih sposobnosti usljed prekomjernog korištenja digitalnih medija, a najviše pogađa adolescente i mlade koji spadaju u grupu "digitalnih urođenika".

Internet i digitalni mediji postali su dio svakodnevice modernog čovjeka, a konstantno korištenje medijskih blagodati pruža mladima da šire svoje interese, te da svojim vještim digitalnim kompetencijama u kratkom vremenu dolaze do potrebnih informacija.

Zato mnogi, a naročito djeca i mladi, nemaju više potrebe da pamte informacije jer znaju da ih u svakom trenutku mogu saznati zahvaljujući nekom od internetskih pretraživača.

Prenatrpanost informacijama te medijski multitasking mogu dovesti do površnog procesuiranja informacija, smanjene samokontrole, a ostavlja posljedice i na radno pamćenje.

Kako broj mladih koji koristi internet i digitalne medije s godinama raste, digitalna demencija mora se uzeti u razmatranje kao potencijalna buduća dijagnoza.

Tehnologija može ponuditi obrazovne sadržaje i interaktivne igre za koje se tvrdi da poboljšavaju kognitivne sposobnosti, ali uprkos tome, dugi sati provedeni pred ekranom i izloženost pasivnom sadržaju mogu spriječiti ili dovesti do nekonvencionalnog kognitivnog razvoja kod djece.

Utvrđeno je da pretjerana stimulacija novim i uzbudljivim informacijama s ekrana negativno utiče na djetetovu pažnju te može rezultirati smanjenom sposobnošću fokusiranja na određene zadatke.

Adolescenti i djeca koja su izložena prekomjernom vremenu ispred ekrana mogu imati problema s koncentracijom pri tradicionalnim metodama učenja poput čitanja knjiga ili učestvovanje u aktivnostima u učionici.

Štaviše, brzi i jednostavno dostupni odgovori putem interneta i aplikacija mogli bi obeshrabriti djecu u razvoju kritičkog mišljenja i vještina rješavanja problema. Tradicionalne metode istraživanja koje uključuju dublje razumijevanje i zadiranje u temu ključne su za izgradnju analitičkih sposobnosti.

Konzumacija tehnologije može uticati i na emocionalni razvoj tokom ranog djetinjstva i predškolskih godina jer se u to vrijeme postavljaju temelji za buduću emocionalnu regulaciju i dobrobit.

Izlaganje prekomjernom vremenu ispred ekrana i nasilnom ili neprikladnom sadržaju može dovesti do povećane agresije.

Osim toga, ranjiva djeca mogu doživjeti smanjeno samopouzdanje i osjećaj neadekvatnosti zbog stalnih upoređivanja na platformama društvenih medija.

Isto tako, brzo i kratkotrajno zadovoljstvo dobijeno korištenjem digitalnih uređaja može uticati na sposobnost djeteta da se nosi s frustracijama i preprekama u situacijama stvarnog života.

Odgođeno zadovoljstvo ključna je vještina za emocionalnu otpornost i samokontrolu, koja može ostati neusvojena kada tehnologija trenutno zadovolji svaku želju, prenosi portal Čuvaj zdravlje.

demencija

digitalna demencija

kongitivne sposobnosti

problemi sa koncentracijom

čitanje knjiga

emocionalni razvoj

odgođeno zadovoljstvo

emocionalna otpornost