BiH je lani u vanjskotrgovinskoj razmjeni izgubila milijardu KM

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković izjavio je u četvrtak u Sarajevu da su se ekonomska kretanja u svijetu i Evropskoj uniji odrazila na privredne aktivnosti i bh. vanjskotrgovinsku razmjenu u prošloj godini.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je lani u odnosu na prethodnu godinu u izvozu izgubila milijardu KM, dok je poredeći 2023. s 2019., izvoz veći za šest milijardi KM.

- To smanjenje od jedne milijarde KM je samo između 2022. i 2023. godine i ono se reflektuje na globalna kretanja, najviše na tržište EU na koje zapravo izvozimo 70 posto proizvoda - istakao je Vuković na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljena vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine tokom 2023. godine.

Svaki ekonomski poremećaj na tržištu EU, kako dodaje, reflektira se i na Bosnu i Hercegovinu. Da je Bosna i Hercegovina u tom segmentu i ekonomskom smislu vrlo stabilna, kako je kazao, govori podatak da je zabilježeno i smanjenje uvoza.

- Uvoz je također smanjen, kao što je smanjen izvoz i to je refleksija globalnih kretanja - naveo je Vuković, dodajući da je inflacija u Bosni i Hercegovini prošle godine smanjena sa 14 na 6,1 posto te se može govoriti o stabilizaciji na tržištu i smanjenju nezaposlenosti.

Vanjskotrgovinska komora je uradila analizu svojeg rada koja pokazuje da je Komora u posljednjih pet godina obradila više od 300.000 zahtjeva privredne zajednice kojoj je isporučeno skoro 20.000 različitih usluga, dok je Parlamentu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara dostavljeno više od 70 inicijativa za poboljšanje poslovnog ambijenta.

- Poslovna zajednica u Bosni i Hercegovini prepoznata je i kao tim koji treba da kaže svoj glas kada je u pitanju pregovaranje Bosne i Hercegovine i EU. Uzimajući u obzir to da se 70% roba izvozi na evropsko tržište, ko bolje zna kako se radi sa EU u svakom smislu od onih koji taj posao žive i rade. Te ljude treba konsultovati i uključiti u ove procese - poručio je Vuković.

Govoreći o izazovu koji se odnosi na mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), Vuković je rekao da funkcioniše na način da država izvoznik robe nastale na prljavoj energiji porez plaća državi u koju izvozi. U okviru tog sistema formiraju se posebni fondovi iz kojih se finansiraju obnovljivi izvori energije.

Napomenuo je da metalska, elektroindustrija i drvna industrija predstavljaju okosnicu izvoza Bosne i Hercegovine te da ove dvije grane zajedno ostvaruju 50 posto ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine.

- Zajedno ove dvije grane u ukupnom izvozu učestvuju sa 8,652 milijardi KM. Jasno je da se radi o motorima razvoja Bosne i Hercegovine i motorima izvoza iz Bosne i Hercegovine. Na tim dvjema industrijama zasniva se, praktično, ukupna proizvodnja i uslužnih djelatnosti koje prate ovaj posao - podsjetio je Marinković.

Naveo je da je, bez obzira na probleme autoindustrije u svijetu, bh. autoindustrija, koja proizvodi komponente za sve evropske brendove i automobile, prošle godine ostvarila 618 miliona KM izvoza u odnosu na 527 miliona iz 2022. Namjenska industrija, kako dodaje, sektor je privrede koji u kontinuitetu bilježi rast. Kada je riječ o drvnoj industriji, Marinković je naveo da je to jedina grana bh. privrede koja konstantno bilježi suficit u izvozu.

Direktor Sektora za makroekonomski sistem u Vanjskotrgovinskoj komori Slaviša Ćeranić je istakao potencijale sektora hemije i plastike, kao i poljoprivredno-prehrambenog sektors.

Napomenuo je da je u sektoru plastike u odnosu na 2019. zabilježen rast za više od 60 posto te da je izvoz ovog sektora iznosio 808 miliona KM. Sektor hemije u u tom periodu rastao za 20 do 25 posto, a nivo izvoza je na skoro 1,15 milijardi KM. Ćeranić je naglasio da je poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan od osnovnih sektora za razvoj bilo koje države, dodajući da je u Bosni i Hercegovini iskoristivost poljoprivrednog zemljišta manja od 20 posto.