Vjetar i sunce još ne mogu zamijeniti ugalj - Prestanak rada bilo kojeg postrojenja u BiH napravio bi ogroman problem
ilustracija (Foto: zhangyang13576997233/shutterstock.com)
S navedenim su saglasni i stručnjaci, poručujući da BiH još uvijek ne bi trebalo da ubrzano slijedi politiku tzv. Zelene agende, jer trenutno nema takav luksuz da ugalj zamijeni obnovljivim izvorima energije, poput vjetra i sunca, i da bi eventualni prestanak rada bilo kojeg postrojenja napravio ogroman problem.
A u skladu sa pričom o dotrajalosti termopostrojenja, gotovo da nijedna TE u BiH nije pri kraju svog radnog vijeka (izuzev Stanara), i sve one rade redovne remonte koji im produžavaju "život" za nekoliko godina ili otvaraju nove blokove.
Takva je i Termoelektrana Gacko, koja je nedavno obilježila 40 godina rada, a što bi prema prognozama trebalo da znači da je ispunila svoje radne obaveze. Ipak, i u Gacku su svjesni da bi gašenje elektrane značilo krah na mreži, jer se u ovoj hercegovačkoj opštini, uz TE Ugljevik, proizvodi gotovo dvije trećine struje za potrebe Srpske.
- Ako ne budemo vodili mudru politiku, mislim u energetskom sektoru, biće problema - poručuje Maksim Skoko, vršilac dužnosti direktora RiTE Gacko.
Pojašnjava da u Srpskoj postoje strategije razvoja energetskog sektora, ali...
- Strategija razvoja energetike je ovdje kao 'švedski sto', bez konkretnih zaključaka. Institucije Srpske morale bi donijeti jasne smjernice u kom pravcu da se ide, da ne bismo došli u situaciju da u nekom momentu postanemo elektroenergetski zavisni - navodi on.
Na pitanje na šta konkretno misli, Skoko odgovara:
- Ni u kom slučaju ne smijemo ići ubrzano prema toj Zeleni agendi. Jeste da postoje određeni pritisci i da će se prema tome morati ići, ali to mora ići znatno sporije, jer je tehnički nemoguće samo da se oslonimo na te izvore.
Kako dalje kaže, jedino rješenje u ovom trenutku jeste ulaganje u proizvodno-ekološke rekonstrukcije i rudarsku opremu i mehanizaciju postojećih postrojenja.
- Tu prije svega mislim na RiTE Gacko i Ugljevik, jer to je izvjesna bazna energije na koju se može osloniti Republika Srpska. Tu su i tri hidroelektrane, ali su one nedovoljne za snabdijevanje domaćeg konzuma. Pored ovoga, naravno da treba da idemo u dalji razvoj zelenih izvora i u pravcu daljeg razvoja mreže i prekograničnih kapaciteta - pojasnio je Skoko za Nezavisne novine.
Neki proizvodni termoenergetski kapaciteti u BiH stariji su i po dvije decenije od gatačkog. I u FBiH je slično kao u Srpskoj. Više od tri četvrtine električne energije proizvodi se u dvije termoelektrane, u Kaknju i Tuzli.
TE Kakanj ima izgrađenih sedam termoblokova, od kojih su u pogonu trenutno tri, sa ukupnom snagom 450 MW, od kojih je "najmlađi" izgrađen 1988. godine. U TE Tuzla postoji šest termoblokova, a u pogonu su četiri, od kojih je posljednji, odnosno Blok 6 izgrađen 1978. godine.
U obje TE se, pored električne, proizvodi i toplotna energija, a istek eksploatacionog vijeka termoblokova je između 2025. i 2035. godine.
Međutim, planovi su otvaranje novih termoblokova, jer su potrebe velike, a obnovljivi izvori energije još uvijek nisu u mogućnosti da situaciju uhvate pod kontrolu.
Firme:
ZP R i TE Gacko a.d. Gacko
Mješoviti Holding ERS - MP a.d. Trebinje - ZP RiTE Ugljevik A.D. Ugljevik
EFT-Rudnik i termoelektrana Stanari d.o.o.
Tagovi:
RiTE Gacko
RiTE Stanari
RiTE Kakanj
RiTE Tuzla
Maksim Skoko
proizvodnja struje
oie
obnovljivi izvori energije
termoelektrane u BiH
izvoz struje
gašenje termoeletrana
energija sunca
energija vjetra
Zelena agenda
energetski sektor
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora