Zašto je važno držati se plodoreda i u plasteniku?
Ilustracija (Foto: pixinoo/shutterstock.com)
Stalnim uzgajanjem jedne kulture na istoj površini dolazi do jednostranog korištenja hraniva što rezultira iscrpljivanjem zemljišta. Povećava se pritisak korovskih biljaka, štetočina i prouzrokovača oboljenja.
Djelotvoran sistem
Naša proizvodnja se dugo vremena zasnivala na uzgajanju samo jedne kulture na parceli ili smjenjivanjem dvije. Takva praksa se dugoročno pokazala neefikasna i štetna, jer je dovela do iscrpljivanja zemljišta.
Razlikuju se tri sistema: tradicionalni, biološki i intenzivni. Svaki ima svoje prednosti i mane. Tradicionalni se oslanja na uzastopnu rotaciju usjeva u određenim vremenskim prilikama. Obično se radi o tri usjeva i ima za cilj da osigura optimalan rast svake kulture koje imaju različite zahtjeve prema vodi i biljnim hranivima i doprinose održanju plodnosti.
Drugi sistem je biološki, a glavne stavke su upotreba komposta i organskih đubriva, izbjegavanje upotrebe hemijskih proizvoda i uzgajanje usjeva koji su prilagođeni zemljištu i klimi.
Savremenu poljoprivredu je teško zamisliti bez česte i brze izmjene gajenih kultura na istom zemljištu u kratkom vremenskom intervalu. Osigurava se uzgajanje velikog broja povrtnica koje se brzo smjenjuju, a ciklusi proizvodnje su skraćeni. Brza izmjena kultura uz poštovanje plodoreda omogućava smanjenje pritiska štetočina i bolesti i održavanje plodnosti.
Pazite na nutritivne potrebe povrća
Za postizanje optimalnog rezultata u kratkom vremenu potrebno je obratiti pažnju na nutritivne potrebe povrća kojeg planiramo uzgajati. Neke vrste su veliki potrošači određenih hraniva, a neke vode.
Visoko zahtjevne su istovremeno i visoko produktivne. U prvom redu to su: paprika, krastavci, paradajz, dinja. Slijede ih patlidžan, tikvice, kupusnjače. Salate, endivija, špinat, blitva su srednje zahtjevne, dok su lukovi, repa i rotkvice skromniji.
To znači da nakon dodavanja organske materije i đubriva uzgajamo najzahtjevnije kulture, a zatim srednje zahtjevne i na kraju kulture koje imaju skromnije zahtjeve prema đubrivima. Na primjer, nakon uzgoja paradajza, na njegovom mjestu mogu rasti salate, a nakon njih lukovi.
Bez obzira kakav redoslijed napravimo, ne smije nam se desiti da uzastopno uzgajamo kulture iz iste porodice, jer će sve mane takvog uzgoja, kao što su bolesti i štetočine da se ispolje i nastave i na toj kulturi.
Tagovi:
uzgoj paradajza
plastenički plodored
plodored u plasteniku
plastenička proizvodnja
uzgoj povrća u plastenicima
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora