Likvidnost bankarskog sektora u FBiH zadovoljavajuća - Do septembra 2023. ostvareno 432,7 mil KM neto dobit

Njihova ukupna neto aktiva iznosila je 28,6 mlrd KM, krediti 17,2 mlrd KM, novčana sredstva 9 mlrd KM, ulaganja u vrijednosne papire 2,2 mlrd KM.

odobreni pravnim licima 8,6 mlrd KM (povećanje za 83,5 mil KM).

U izvještajnom periodu zabilježeno je povećanje neto aktive (5,2%), novčanih sredstava (8,7%), kreditnog portfolija (3,9%), ulaganja u vrijednosne papire (6,5%), ostale aktive (17,8%), kapitala (9,8%) i depozita (5,1%), dok je zabilježeno smanjenje plasmana drugim bankama (41,3%), obaveza po uzetim kreditima (10,5%) i ostalih obaveza (1,5%).

Ističe se da je likvidnost bankarskog sektora u FBiH zadovoljavajuća uzimajući u obzir osnovne pokazatelje likvidnosti, kvalitativne i kvantitativne zahtjeve, kao i druge faktore koji utiču na poziciju likvidnosti banaka
Profitabilnost banka u FBiH iznosi 432,7 mil KM neto dobit, sve banke su iskazale pozitivan finansijski rezultat.

Kada je u pitanju mikrokreditni sektor dozvolu za rad u FBiH imaju deset MKF i četiri MKD. Zabilježeno je povećanje
bruto mikrokredita (8,6%), neto mikrokredita (8,9%), dugoročnih investicija (90,1%), ostale aktive (42%), obaveza po uzetim kreditima (7,2%), ostalih obaveza (66%) i kapitala (7,4%), dok je zabilježeno smanjenje novčanih
sredstava (23,3%), RKG (12,5%) i materijalne i nematerijalne imovine (3,4%).

Operativna efikasnost poslovanja iznosi 17,42% što je usklađeno s propisanim standardom. Povrat na aktivu,
prilagođen za inflaciju, tržišnu cijenu kapitala i donacije je negativan -3,06%.

Pozitivan finansijski rezultat ostvaren u iznosu od 25,6 mil KM, što je povećanje za 13,8 mil KM. Neto dobit
MKD 3,4 mil KM, a višak prihoda nad rashodima MKF 22,2 mil KM.

Zbog posebne uloge i odgovornosti banaka u finansijskom i ukupnom privrednom sistemu, dostignutog nivoa razvijenosti bankarskog sektora u FBiH, činjenice da depoziti građana predstavljaju dominantan izvor finansiranja banaka, te imajući u vidu aktuelne makroekonomske poremećaje, od banaka se očekuje da u narednom periodu svoje aktivnosti usmjere na:

▪ oprezno i odgovorno upravljanje rizicima, u skladu sa važećim računovodstvenim i regulatornim okvirom, domaćim i međunarodnim standardima dobre prakse;
▪ podršku privredi i stimuliranju kreditnog rasta kroz kontinuirano finansiranje klijenata i održive kreditne aranžmane;
▪ analiziranje, mjerenje, planiranje aktivnosti za umanjenje kamatno induciranog kreditnog rizika;
▪ dodatno jačanje sistema internih kontrola u svim oblastima poslovanja u skladu sa Odlukom o sistemu internog upravljanja u banci;
▪ usklađivanje poslovanja sa novim regulatornim zahtjevima za poslovanje i nadzor banaka, što uključuje i zahtjeve koji se odnose na planiranje oporavka i restrukturiranja banaka;
▪ ažuriranje planova oporavka sa posebnom pažnjom u ključnim segmentima: proces eskalacije, pokazatelji i opcije oporavka i drugo.