Postignut istorijski sporazum na COP28: Kraj naftne ere?

(Foto: QiuJu Song/shutterstock.com)

Reklo bi se da je postignut kompromis - sporazum je pozvao na "prelazak sa fosilnih goriva u energetskim sistemima, na pravedan, uređen i pravičan način, ubrzavajući akciju u ovoj ključnoj deceniji, kako bismo postigli nultu emisiju do 2050. u skladu sa naukom."

Tekst sporazuma takođe je pozvao na "ubrzanje napora prema smanjenju nekontrolisanog korišćenja uglja" i "trostruko povećanje globalnog kapaciteta obnovljive energije i dupliranje globalnog prosječnog godišnjeg tempa poboljšanja energetske efikasnosti do 2030."

Zanimljivo je da se u tekstu na 21 strani riječ nafta nijednom ne pominje, dok se fosilna goriva pominju dva puta.

Inače, spaljivanje uglja, nafte i gasa najveći je uzročnik klimatskih promjena, odgovorno za više od tri četvrtine globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Reakcije – Početak kraja ere fosilnih goriva

Predsjedavajući COP28 Sultan al-Džaber pozdravio je odobreni klimatski sporazum kao "istorijski paket" mjera koji nudi "snažan plan" da cilj o zagrijevanju planete do 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivoe bude ostvariv.

- Izvršili smo promjenu paradigme koja ima potencijal da redefiniše naše ekonomije - rekao je on na završnoj sjednici samita COP28, ubrzo pošto je dogovor odobren.

Norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Ejde poručio je da je ovo prvi put da se svijet ujedinjuje oko tako jasnog teksta o potrebi prelaska s fosilnih goriva.

Grejem Stjuart, ministar za klimatske promjene Velike Britanije, istakao je da se svijet ujedinio oko zajedničkih obaveza da se udalji od fosilnih goriva.

- Ovo je početak kraja ere fosilnih goriva. Ovaj rezultat je nešto što zaista možemo proslaviti - rekao je Grejem ali i dodao: - Razumijemo zabrinutost malih ostrvskih država. Glasovi ostrva moraju se čuti.

A šta oni kažu? Savez malih ostrvskih država izjavio je da u tekstu postoji "niz rupa" koje mogu usporiti napredak u smanjenju emisija i ne obrađuju mnoge zabrinutosti nacija koje su ranjive na klimatske promjene. Zemlje u razvoju i dalje zahtijevaju milijarde dolara klimatskih finansija kako bi im se pomoglo u prelasku sa fosilnih goriva. Ključne formulacije koje se odnose na ljudska prava i potrebu poštovanja prava domorodaca nedostaju u vezi sa klimatskim finansijama.

- U ovom tekstu vidimo mnoštvo rupa koje su za nas glavna briga. Nije dovoljno pozivati se na nauku i zatim propustiti preduzimanje mjera koje bi nauka zahtijevala od nas – ističu.

Kanadska ekološka organizacija Environmental Defence ukazuje na nedostatak pravičnosti ističući da se od razvijenih i zemalja u razvoju ne može očekivati da se kreću istim tempom i obimom kada je u pitanju prelazak njihovih ekonomija s fosilnih goriva.

- Bogate zemlje poput Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, koje već dugo imaju koristi od sektora nafte i gasa i danas manje zavise od tog sektora, moraju prve i najbrže preći na postepeno povlačenje fosilnih goriva, uz napredak ostvaren tokom ove decenije. Štaviše, zemlje u razvoju su jasno istakle svoje potrebe: finansijsku podršku za suočavanje s ublažavanjem, prilagođavanjem, gubicima i štetama. Na oba fronta, Kanada i druge zemlje Globalnog severa nisu ispunile očekivanja globalne zajednice – napominju u ovoj organizaciji.

Teški pregovori i otpori

Sporazum se suočio sa ogromnim otporom zemalja koje proizvode naftu širom svijeta. Gardijan izvještava da je Saudijska Arabija pokušala da ukloni svaku referencu na fosilna goriva, a da je Rusija radila iza kulisa kako bi sabotirala napredak, što će, kako britanski list navodi, činiti još više sljedeće godine kada se COP održi u Bakuu, Azerbejdžanu.

Usvojeni tekst je uspjeh u odnosu na prethodni nacrt objavljen u ponedeljak, u završnim trenucima razgovora u Dubaiju koji je izazvao oštru kritiku jer nije sadržavao jezik o okončanju korišćenja fosilnih goriva.

A jezik je vrlo važan, smatra Alok Šarma, predsjednik COP26. On je prije usvajanja konačnog teksta da bi samo sporazum koji uključuje "vrlo jasan" jezik o povlačenju fosilnih goriva i vjerodostojan plan za sprovođenje bio dovoljan da očuva izglede za ograničavanje globalnog zagrijevanja na 1,5 stepeni Celzijusa, što je globalni limit temperature postavljen u istorijskom Pariskom sporazumu iz 2015. godine.

- Ako ne postignemo saglasnost o tom jeziku, mislim da će posljedice biti teške. Vidimo da će 2023. biti najtoplija godina ikada, vidimo klimatske događaje koji se brzo dešavaju širom svijeta. I mislim da pitanje koje svjetski lideri moraju postaviti sebi je, ako nisu voljni djelovati sada, onda kada? Ovo je trenutak. Ovo je vrijeme u istoriji gdje moramo koračati naprijed, biti ambiciozni, iznaći sporazum koji uključuje povlačenje fosilnih goriva jer, konačno, budućnost naše i budućih generacija apsolutno zavisi od toga - rekao je Šarma za CNBC.

Kontroverze od početka

Predsjednik COP28 Sultan al-Džaber izazvao je kontroverze ranije ovog mjeseca kada je tvrdio da "nema nauke" iza poziva za povlačenje fosilnih goriva. Njegove izjave usljedile su nakon izvještaja BBC-a prije samita koji je sugerisao da zvaničnici UAE pokušavaju da iskoriste svoj status domaćina kako bi forsirali dogovore o nafti i gasu.

Portparol COP28 opisao je dokumente na koje se poziva BBC kao "netačne". Al-Džaber je prošle nedelje rekao da njegov tim "veoma vjeruje u nauku i poštuje je" i dodao da su ga "iznenadili stalni i ponovljeni pokušaji podrivanja rada predsjedavanja COP28."

Al-Džaber je smatran spornim izborom za predsjedavanje razgovorima na COP28 u Dubaiju s obzirom na to da istovremeno radi kao šef državne naftne kompanije Abu Dhabi National Oil Co.

M. D.