Povećana ulaganja investicionih fondova u BiH za 80 mil KM

Ulaganja investicionih fondova u Bosni i Hercegovini su ove godine povećana za 80,3 mil KM ili 8,8% u odnosu na kraj prošle godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

Kako se navodi u ovim podacima, ulaganja fondova su u iznosu od 988 mil KM i čine 93,9% njihove ukupne aktive.

- U odnosu na stanje na dan 30. juna 2022. godine veća su za 152,1 mil KM ili 18,2% - piše u podacima Centralne banke BiH.

Dodaje se da je ukupna aktiva investicionih fondova u Bosni i Hercegovini na kraju polugodišta 2023. godine iznosila 1,05 mlrd KM i manja je u odnosu na stanje na kraju 2022. godine za 21,9 mil KM, odnosno dva odsto.

- U poređenju sa stanjem na kraju polugodišta 2022. godine, veća je za 66,4 mil KM ili 6,7% - podaci su Centralne banke Bosne i Hercegovine. U strukturi ulaganja fondova, najveće učešće imaju ulaganja u vlasničke vrijednosne papire oko 45,7%, zatim ulaganja u dužničke vrijednosne papire 35,7%, ulaganja u depozite 16,3% i najmanji procenat od 2,3% odnosi se na ulaganja u nekretnine - kazali su iz Centralne banke BiH.

Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe za Nezavisne novine da, iako ukupan iznos ulaganja nije zanemarljiv za bh. prilike, pa je ukupno gledano riječ o respektabilnom kapitalu, njihova uloga u ukupnoj privredi nije naročito velika u BiH jer uglavnom ne učestvuju u značajnijoj mjeri u upravljanju kompanijama i pojedinačna ulaganja uglavnom nisu tako velika da bitnije utiču na privredna kretanja.

- Teško mi je odgovoriti na pitanje o porastu ulaganja bez uvoda u strukturu tog porasta, odnosno gdje su dodatna sredstva plasirana, ali ova vrijednost zbog visoke inflacije u prethodnom periodu svakako više nema istu vrijednost, nego je relativna vrijednost ulaganja pala i mislim da je povećanje bilo logično ako se želi održati bar približno isti iznos realne vrijednosti angažiranog kapitala. Ono što bi umanjilo korist od investicionih fondova u privrednom životu bilo bi njihovo usmjeravanje kapitala na kupovinu entitetskih obveznica i trezorskih zapisa jer se ova sredstva uglavnom ne koriste za produktivne namjene od interesa za privredu i građane, već bi fondovi trebali sredstva angažovati za povećanje kapitala realnog sektora, idealno proizvodnog, kako bi efekti ovih ulaganja bili najkorisniji za ukupnu ekonomiju. Nažalost, ulaganje u javne obveznice je mnogo manje rizično i samim tim sigurnije za ulaganja - objašnjava Gavran.

Ekonomista Milenko Stanić kaže da je osnovni razlog povećanog ulaganja investicionih fondova na tržištu BiH profit.

- Investicioni fondovi učestvuju u kupovini na tržištu emisije obveznica ili trezorskih zapisa i instrumenata finansiranja državnih organa koji obezbjeđuju visoku zaradu kamatnim stopama. Republika Srpska se, na primjer, tako ove godine zadužila na sedam godina sa kamatnom stopom od 6,1%. Investicioni fondovi forsiraju prikupljanje sredstava od svojih članova, ulažu ta sredstva, otkupljuju hartije od vrijednosti i obezbjeđuju visok nivo zarada - zaključio je Stanić.