Razvoj OIE zahtijeva udvostručenu fleksibilnost elektroenergetskog sistema EU

(Foto: Pixabay.com/Erich Westendarp)

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) i ACER sačinili su zajednički izvještaj koji pokazuje kako zemlje članice EU mogu da iskoriste sinergije saradnje da bi oslobodile fleksibilnost i poboljšale energetsku bezbjednost, istovremeno doprinoseći dugoročnoj klimatskoj neutralnosti. Izvještaj otkriva da brz rast obnovljivih izvora energije (OIE) iz varijabilnih izvora kao što su sunčeva energija i vjetar, zahtijeva bližu saradnju između država članica, kako bi se udvostručila fleksibilnost elektroenergetskog sistema EU.

Ključne poluge uključuju bolje prekogranično planiranje i predviđanje, povećanu upotrebu prekograničnih dalekovoda i finansijske podsticaje, kao i pouzdane informacije za potrošače električne energije kako bi se prilagodila potražnja.

Ubrzanje dekarbonizacije

Zbog novog cilja udjela OIE u EU do 2030. godine, koji iznosi 42,5%, u ovoj deceniji će se ubrzati dekarbonizacija snabdijevanja električnom energijom u EU, pa će fleksibilnost evropskog elektroenergetskog sistema morati da se udvostruči. To je neophodno kako bi se održao korak sa rastom OIE iz varijabilnih izvora, odnosno sposobnost elektroenergetskog sistema da se prilagodi fluktuirajućoj proizvodnji i potrošnji energije.

Fleksibilnost se može obezbijediti u različitim vremenskim okvirima kao što su dani, nedelje ili godišnja doba i sa različitim tehnologijama. Postrojenja za gas sa vršnom proizvodnjom trenutno pružaju veliki dio fleksibilnosti, ali prelazak na čistu energiju zahtijeva druge vrste izvora fleksibilnosti i na strani potražnje i na strani ponude. Suočavanje sa izazovom fleksibilnosti olakšava korišćenje OIE i donosi koristi evropskim državama članicama i potrošačima.

U korak sa varijabilnim OIE

Izvještaj naglašava da fleksibilnost elektroenergetskog sistema EU mora skoro da se udvostruči do 2030. godine u poređenju sa trenutnom situacijom kako bi se održao korak sa rastom varijabilnih OIE. Ključno je u tome poboljšana prekogranična povezanost elektroenergetskih sistema država članica.

Iz dokumenta proističe da bi trebalo da se izgradi više prekograničnih veza i da se bolje iskoristi postojeći kapacitet mreže. Prekogranični vodovi omogućavaju efikasan protok električne energije preko granica tamo gdje je najpotrebnija. Postojeći i planirani prekogranični dalekovodi omogućavaju fleksibilnost koja se dijeli preko granica, a 2030. godine, u cilju balansiranja elektroenergetskog sistema, na ovaj način bi se mogla spriječiti prinudna ograničenja priključenja varijabilnih obnovljivih izvora energije na mrežu.

Kombinacija odgovora na potražnju i uštedu energije ne samo da smanjuje račune za energiju, već takođe pruža preko potrebnu fleksibilnost, olakšavajući povezivanje OIE i podržavajući sigurnost snabdijevanja energijom u Evropi. U 2030. bolji odgovor na potražnju i ušteda energije mogli bi smanjiti potrebu za snabdijevanjem energijom iz stabilnih izvora.

Podsticaji cijenama

Ključno je da se cijenama podstakne ulaganje i ponašanje potrošača. Korisnicima su takođe potrebne pouzdane informacije da bi donjeli dobre odluke.

Izvještaj poziva države članice da bolje procjene i pripreme komplementarne nacionalne (i na nivou EU) procjene potreba za fleksibilnošću (o kojoj trenutno raspravljaju evropski suzakonodavci u sklopu reforme dizajna tržišta električne energije).

Da bi promovisale zajedničke prekogranične politike, države članice bi mogle da uvedu regionalnu fleksibilnu saradnju u svoje nacionalne energetske planove i uključe detaljne energetske podatke u svoje projekcije smanjenja emisija.