UNDP: Ulaganjem u energetsku efikasnost 300 zgrada ostvarena godišnja ušteda više od 7 mil KM

Bosnu i Hercegovinu karakteriziraju visoko energetski neefikasne zgrade. Potrošnja energenata u javnim zgradama tri je puta veća od prosjeka Evropske unije, kaže šefica Sektora za energetiku i okoliš u Razvojnom programu UN-a u BiH (UNDP) Raduška Cupać.

UNDP prati energetske revizije i određuje mjere koje bi sa najmanje investicija dale najveće uštede.

– Mi smo na uzorku od preko 300 zgrada u koje je UNDP investirao, ostvarili uštedu, odnosno smanjili potrošnju energije za 59%. Prosječna ušteda je, znači, 59% po zgradi – kazala je ona.

UNDP se bavi mjerama implementacije energetske učinkovitosti u javnim zgradama skoro deceniju. Potrebe javnog sektora su zaista ogromne

– Naš fokus je prvenstveno na zgradama javnog zdravstva i obrazovanja. Kad smo krenuli s ovim bio je odgovor ma kakve mjere energetske učinkovitosti, u našim bolnicama nemamo kreveta, u vrtićima nemamo igrača… Međutim, nakon što smo imali dva–tri primjera gdje su zaista uštede bile impozante, otvorila se potpuno nova slika i ta su sredstva bila omogućena za nove investicije. Za ovih 300 zgrada u koje smo do sada investirali, uštede na godišnjem nivou su više od 7 mil KM na nivou BiH – kazala je Cupać.

Kaže da je svijest u BiH svakako porasla, ali da postoji još oko 5.000 javnih zgrada koje zahtijevaju mjere energetske učinkovitosti.

– Kad smo krenuli s ovim projektom, grant je bio 100% sredstava. Međutim, sad smo došli na razinu gdje su grant sredstva između 20 i 30%, s obzirom da ove investicije stvaraju povrat sredstava – navela je.

Ona dalje navodi da je u BiH donesen nacionalni okvir za implementaciju energetske efikasnosti koji je usvojilo Vijeće ministara BiH i on točno propisuje koje mjere u kojoj vrsti zgrada treba da se ulože bespovratna sredstva, kreditna sredstva… Tako da se ulažu u zgrade, odnosno investicije. gdje je stepen povrata manji od pet godina ne idu grant sredstva. Gdje je stopa povrata od pet do deset godina idu grant sredstva od oko 20%, a između 10 i 15 godina 20-50%…

Upitana da li su domaće vlasti svjesne da utopljavanjem zgrade ulažu u uštedu novca koje kasnije mogu upotrijebiti, na primjer, da škole dobiju nova nastavna sredstva ili da bolnice mogu kupiti lijekove koji nedostaju, Cupać kaže da taj nivo svjesnosti i nivo znanja svakako raste.

– Međutim, još mnogo posla je pred nama. Potrebno je mnogo investicija. Ono što smo do sada radili, kad se ulaže 25 do 30% granta, 70 do 80% se očekuje od javnih ustanova. Problem, je, međutim, u nerazvijenim općinama. I one imaju vrtiće, i one imaju domove zdravlja, ali nemaju sredstava da sufinansiraju taj dio. To je jedna stvar koju treba svi zajedno da sagledamo iz jedne nove perspektive. S druge strane imate zgrade koje su pod posebnom zaštitom, u koje su investicije vrlo visoke. U trećoj skupini imate zgrade koje mogu zadovoljiti ovaj nacionalni investicijski okvir. Tako da zaista napredak potoji, međutim, još uvijek je mnogo posla ispred nas – zaključio je Cupać u razgovoru za Fenu.