Kriza gura u skupa zaduženja - Građani RS uzeli za gotovo 55 mil KM više mikrokredita
Ilustracija (Foto: rangizzz/shutterstock.com)
Izvještaj Agencije za bankarstvo RS pokazuje na to da su krediti MKO sa sjedištem u Srpskoj plasirani fizičkim licima na kraju septembra bili teški 495,12 mil KM, dok su na kraju prošle godine iznosili 440,23 mil KM.
Podaci pokazuju da je MKO sektor Srpske za devet mjeseci imao dobit od 38,8 mil KM, što je za 17,7 mil KM ili 84% više u odnosu na isti period lani.
Ukupni prihodi na kraju devetog mjeseca iznosili su 89,3 mil KM i veći su za 26,9 mil KM u odnosu na isti period prošle godine, a u učešću dominira priliv od kamata i slični prihodi koji su na kraju devetog mjeseca iznosili 87,3 mil KM.
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS od januara do kraja septembra rasli su i rashodi mikrokreditnih organizacija, ali znatno manje.
- Ukupni rashodi iznosili su 50,5 mil KM i veći su za oko 9,2 mil KM u odnosu na isti period lani - stoji u izvještaju.
Građani i dalje najviše dižu kredite i pozajmice koje uglavnom koriste za, kako kažu ekonomisti, krpljenje rupa u kućnim budžetima.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja istakao je za Glas Srpske da su rezultati poslovanja mikrokreditnih organizacija očekivani, s obzirom na to da imaju mnogo jednostavnije načine odobravanja i kriterijume u odnosu na banke.
- Mikrokreditne organizacije uglavnom daju manje novčane iznose. Na taj način stanovnici Srpske koji nemaju kreditnu sposobnost da uzimaju veće kredite koji su povoljniji jednostavno su prinuđeni da se obraćaju mikrokreditnim organizacijama - kazao je Ljuboja.
Uzimajući u obzir istoriju ovih organizacija, Ljuboja dodaje da su one nastale i razvile se upravo u siromašnim zemljama u kojim je bilo dosta finansijskih i egzistencijalnih problema.
- Tako da rast profita mikrokreditnih organizacija samo pokazuje da je kriza kod nas uzela maha. Naravno, treba uzeti u obzir i da ove organizacije za male iznose naplaćuju velike kamate, u čemu leži razlog ekspanzije njihove dobiti na našem tržištu - rekao je Ljuboja.
Kad je riječ o sigurnosti, Ljuboja smatra da nema razlike između mikrokreditnih organizacija i banaka, jer sve finansijske institucije koje djeluju na tržištu Srpske funkcionišu u zakonskim okvirima, a Agencija za bankarstvo vrši monitoring.
Privreda
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS zaduženje pravnih lica kod mikrokreditnih organizacija čije je sjedište u Srpskoj povećano je za 13,5 mil KM.
- Privrednici su na kraju septembra kod mikrokreditnih organizacija bili zaduženi 23,8 mil KM, dok su na kraju prošle godine bili dužni 10,3 mil KM - stoji u izvještaju.
Tagovi:
Aleksandar Ljuboja
zaduženost kod mikrokreditnih organizacija
mikrokreditne organizacije
mikrokrediti
pozajmice
zaduenost građana RS
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora