Srpska povećava zaduživanje na domaćem, a smanjuje na ino tržištu

Zaduživanje budžeta Srpske u 2023. godini se trebalo izvršiti prodajom 300 mil KM hartija od vrijednosti na domaćem tržištu i 780 mil KM na stranom finansijskom tržištu.

Međutim, rebalansom su ovi brojevi promjenjeni i sada Srpska planira od domaćih povjerilaca da uzajmi duplo više nego što je prvobitno planirala, 610 mil KM, ili za 310 mil KM više, pokazuje analiza Bife.ba.

U žaru ekonomskih rasprava o rebalansu budžeta na 6. redovnoj sjednici Republike Srpske održanoj početkom novembra raspravljalo se o svemu i svačemu osim o onome što je najbitnije.

Rebalansom je utvrđen budžet koji je za 2,6% veći od planiranog za 2023. godinu, a protivnici rebalansa su ukazivali na rast zaduživanja sa 1,1 mlrd KM na 1,16 mlrd KM.

Rast duga za pet odsto, sam po sebi, nije tako dramatičan da bi bio glavni predmet rasprave o rebalansu budžeta.

Mnogi narodni poslanici su ukazivali, sa manje ili više prava, na niske i smanjene budžetske rashode za pojedine namjene, ali ni to nije suštinska promjena načinjena u rebalansu budžeta za 2023. godinu.

Vlada ima diskreciju da predloži rebalans na način i po iznosima i kategorijama koje ona smatra opravdanim, a skupština ili usvaja rebalans, ili traži njegove izmjene.

I ukazivanje na budžetski deficit je promašilo temu, jer u razlici između deficita od 261,2 mil KM i deficita od 255,4 mil KM (rebalans budžeta) samo krajnje sitničava osoba može vidjeti nešto bitno.

Šta su osnovne promjene u rebalansu srpskog budžeta za 2023. godinu, na koju tokom skupštinske rasprave nije jasno i precizno ukazano?

U prvobitnom budžetu za 2023. godinu Srpska je planirala da se na domaćem i stranom tržištu hartija od vrijednosti zaduži za 1,1 mlrd KM (ekonomski kod 921 100 u budžetu), na osnovu čega je početkom septembra pretpostavljeno da će u naredna četiri mjeseca Srpska svaki mjesec emitovati hartija od vrijednosti u iznosu od 172 mil KM.

Zaduživanje budžeta u 2023. godini se trebalo izvršiti prodajom 300 mil KM hartija od vrijednosti na domaćem tržištu, i 780 mil KM na stranom finansijskom tržištu.

U rebalansu su ovi brojevi promjenjeni i sada Srpska planira od domaćih povjerilaca da uzajmi duplo više nego što je prvobitno planirala, 610 mil KM, ili za 310 mil KM više.

Za isti iznos, 310 mil KM, smanjeno je zaduživanje na stranom tržištu, i ono sada umjesto 780 mil KM iznosi 469,5 mil KM.

Ali to nisu sve osnovne promjene u rebalansu.

Ovih 469,5 mil KM se od stranih povjerilaca Srpska planira pozajmiti ne kroz emisiju hartija od vrijednosti već uzimanjem kredita.

Planirani kredit, ili krediti, će biti realizovani do kraja godine.

To može biti kredit uzet od neke države, ili neke međunarodne finansijske instititucije.

Srpska je prvobitno planirala da od stranaca posudi 71%, a od domaćih povjerilaca 29% potrebnog novca za finansiranje budžeta, a rebalansom je taj odnos postavljen na 43% prema 57%.

Rebalansom je planirano da se manje posudu od stranih, a više od domaćih, povjerilaca, a u prvobitnom budžetu bilo je obratno.

Vlada RS Banja Luka

budžet Srpske

zaduživanje Srpske

javni dug RS

rebalans budžeta