Finansijski pregled: Struktura duga Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina, s vanjskim dugom od 9 mlrd KM, što iznosi nešto više od 19 posto BDP-a, pokazuje se kao zemlja s umjerenim zaduženjem. U ovoj godini bilježi čak i smanjenje vanjskog duga, dok unutrašnji dug raste, premašujući 3,5 milijardi KM i povećavajući se za 12 posto u odnosu na prvi kvartal.

Iako relativno nezadužena u globalnom kontekstu, Bosna i Hercegovina ima izazove s nepovoljnom strukturom duga u usporedbi s drugim zemljama regije. Za značajan dio kredita nije transparentno poznato kako je tačno utrošen.

Podaci Centralne banke BiH za drugi kvartal 2023. godine otkrivaju da ukupan dug Federacije BiH iznosi 6,5 milijardi KM, što je 22 posto njenog BDP-a, dok Republika Srpska bilježi dug od 6,1 milijardu KM, što čini gotovo 40 posto BDP-a. Vanjski dug Federacije BiH iznosi 5,3 milijarde, a Republike Srpske 3,7 milijardi KM. Unutrašnji dug Federacije BiH je 1,2 milijarde, dok je Republike Srpske čak dvostruko veći, tj. 2,4 milijarde KM.

Naglašava se da problem Bosne i Hercegovine nije samo visina duga već i struktura vanjskog duga. Većina stranih kredita, gotovo pet milijardi KM, usmjerena je prema infrastrukturnim projektima, dok je manje od milijarde KM namijenjeno privredi.

Ekonomski stručnjaci ukazuju na debalans u upotrebi novca, sugerirajući da bi veći fokus na produktivnim investicijama u privredu poboljšao održivost duga. Postavlja se pitanje efikasnosti upotrebe sredstava, s obzirom na nepoznato odredište značajnog dijela kredita.

Dok infrastrukturni projekti imaju svoje opravdanje u stvaranju adekvatnih uslova za rad investitora, dugoročna održivost i pravilna alokacija sredstava je upitna.

Centralna Banka BiH Sarajevo

vanjski dug

državni dug

zaduženje FBiH

zaduženje RS