INGEB predstavio prvu 3D rekonstrukciju lica čovjeka iz perioda srenjovjekovne Bosne
Ilustracija (Foto: Stock-Asso/shutterstock.com)
Rezultat je to naučnoistraživačkog projekta pod nazivom Lice srednjovjekovne Bosne koji su realizirali naučnici s Univerziteta u Sarajevu, predvođeni direktorom Instituta Narisom Pojskićem, kao i profesori: Edin Bujak, Jasmina Čakar, Mirela Džehverović, Amela Pilav, Belma Jusić, Lejla Pojskić, Naida Kadrić-Lojo, Samra Terzić, Ozgur Bulut.
Primarni zadaci istraživanja su bili genetički, antropološki, odontološki, historijsko-arheološki aspekti stanovnika koji su živjeli u Bosni prije nekoliko hiljada godina.
Riječ je o izgledu srednjovjekovnog čovjeka čiji su skeletni ostaci otkriveni u sarkofagu na lokalitetu Potkriž u mjestu Divičani kod Jajca.
Profesor Bujak je podsjetio da su iskopavanja obavljena 2015. godine. Od tada pa do danas dobijaju nove podatke o ljudima koji su živjeli i na toj nekropoli ali i drugima koje istražuju.
Na pitanje zašto su izabrali ovog čovjeka, Bujak je kazao zato što je na osnovu tog sarkofaga bilo moguće zaključiti da je riječ o istaknutijem članu lokalnog plemstva i da su njegovi skeletni ostaci zbog tog sarkofaga bili bolje očuvani, što je doprinijelo da kasnije analize budu lakše obavljene.
- On je živio u periodu 14.i 15. stoljeća u Divičanima, a sahranjen je u sarkofagu ispod zanimljivog stećka bosanskog sljemenaka - rekao je Bujak.
Ovakva rekonstrukcija, dodao je, nastavak je priče, odnosno, pokušaj da što više saznamo o životu srednjovjekovnog bosanskog čovjeka, jer su historijski izvori često ograničeni ili rijetki pa tako fali dosta detalja o životima srednjovjekovnog čovjeka.
- Antropološke i genetičke analize pokazale su da su to naši preci. Rekonstruisan izgled čovjeka to samo potvrđuje - kazao je u izjavi za Fenu Bujak.
Na osnovu skeletnih ostataka, naveo je, da se zaključiti da je taj srednjovjekovni čovjek imao bolesti koje su karakteristične za teži život i rad, a to se manifestiralo na kostima i zubima (oboljenja kičme, patološke promjene na zubima).
I profesorica Čakar je zaključila da ne postoji statistički značajna razlika u genetičkoj strukturi srednjovjekovne populacije i današnje bh. populacije. Konkretno, postoji kontinuirani tok gena srednjeg vijeka do danas, odnosno, mi smo preci osoba u srednjem vijeku koji su živjeli na prostoru srednjovjekovne Bosne.
Primarni zadaci istraživanja, podsjetio je profesor Pojskić, bili su genetički, antropološki, odontološkim historijsko-arheološki aspekti stanovnika koji su živjeli u Bosni prije nekoliko hiljada godina.
- Naša molekularno-genetička baza danas ima 150 jedinki, što je daleko najveća baza ne samo u regiji nego i šire. Trenutno se radi na sekvenciranju genoma i drugim interdisciplinarnim analizama jedinki iz prahistorijskog perioda, oko 3.000 godina starim uzorcima – rekao je Pojskić.
Na kraju projekta Lice srednjovjekovne Bosne moći će da sagledaju genetičku strukturu tadašnje populacije.
Srednjovjekovni čovjek bi mogao biti izložen u nekom od institucija kulture, kao što je Zemaljski muzej BiH, a ima obećanja da takav jedan primjerak bude i u Jajcu.
Tagovi:
Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu
Narisa Pojskić
Edin Bujak
Jasmina Čakar
Mirela Džehverović
Amela Pilav
Belma Jusić
Lejla Pojskić
Naida Kadrić Lojo
Samra Terzić
Ozgur Bulut
Lice srednjovjekovne Bosne
3D rekonstrukcija lica
3D rekonstrukcija lica čovjeka iz perioda srednjovjekovne Bosne
Potkriž
Potkriž u Divičanima kod Jajca
srednjovjekovni čovjek
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora

