Ukrajina želi da privuče njemački kapital - Izdato 14 investicionih garancija

Na prvi pogled stvar djeluje paradoksalno. Ukrajina se bori protiv Rusija, a kraj rata se ne nazire. I uprkos toj činjenici, među njemačkim privrednicima vlada veliko interesovanje za mogućnostima investiranja u Ukrajini.

Ono što preduzeća privlači jesu šanse za ostvarivanjem velikih poslova. Zemlja je razorena, a za obnovu će biti potrebne ogromne sume novca. Do 2032. Ukrajini je potrebno 750 mlrd USD, procijenjuje vlada u Kijevu. Svjetska banka navodi sumu od 411 mlrd USD, a neki drugi stručnjaci spominju čak i bilion dolara.

- Onaj ko već sada uloži u Ukrajinu, poslije rata će zabilježiti dobru zaradu, obećava ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Njegova računica je jasna: što se više stranih firmi bude angažiralo u Ukrajini, domaća privreda će imati bolje perspektive razvoja. Međunarodni monetarni fond u Ukrajini u 2023. očekuje privredni rast od 2%, odnosno 3,2% dogodine.

Vlada u Berlinu podržava angažman njemačkih kompanija u Ukrajini.

- Onaj ko danas investira u Ukrajini, investira u buduću članicu Evropske unije, zemlju koja će biti dio naše zajednice prava i našeg unutrašnjeg tržišta - rekao je kancelar Olaf Šolc na njemačko-ukrajinskoj privrednoj konferenciji koja je ove nedelje održana u Berlinu.

Kako bi smanjila rizike onih firmi koje se odluče na ulaganja u Ukrajini, njemačka država im daje garancije i po pitanju investicija, ali i izvoza. Osigurane su čak i moguće štete koje nastanu u eventualnim borbenim dejstvima. To je "snažan signal", kažu stručnjaci. Do sada je Njemačka izdala 14 takvih investicionih garancija za njemačka preduzeća s ukupnim obimom ulaganja od 280 mil EUR. Trenutno je u obradi 30 planiranih projekata, a na stolu je još 70 konkretnih projektnih ideja, kaže zamjenik predsjednika Odbora za istočnu Evropu njemačke privrede (Ost-Ausschuss der Deutschen Wirtschaft) Kristijan Bruh.

Prije rata je oko 2.000 njemačkih firmi poslovalo u Ukrajini i sa Ukrajinom. Samo je mali broj tih kompanija zbog rata odustao od posla s tom zemljom. To ne čudi njemačkog kancelara, jer je, kaže, svjestan velikog ekonomskog potencijala te zemlje:

- Ne samo u oblasti energije, na primjer po pitanju vodonika, već isto tako i kod dobavljača, u sektoru agrara, IT-sektoru i po pitanju tzv. kritičnih sirovina.

Njemačka je do sada Ukrajini stavila na raspolaganje 24 mlrd EUR. Radi se i o civilnoj i o vojnoj pomoći. Time je Njemačka, nakon SAD, drugi najveći donator pomoći ovoj zemlji. S obzirom na to da se bliži zima, odnosno da se očekuju novi ruski napadi na ukrajinski energetski sektor, Nijemci su već rezervisali 1,4 mlrd EUR koje će poslati u okviru nove tranše. Konkretno, radi se o jednom dodatnom sistemu Patriot za protivvazdušnu odbranu, jednom dodatnom sistemu Iris-T, odnosno oklopnim vozilima tipa Gepard s pripadajućom municijom.

Kompanija Rajnmetal, koja proizvodi vojnu opremu, već je prilično aktivna u Ukrajini. Firma čije su dionice izlistane na berzi nedavno je registrovala preduzeće koje je osnovala zajedno s ukrajinskim državnim koncernom Ukrainian Defense Industry (JSC). Dogovoreno je da se zajedničkim snagama radi na servisiranju i održavanju opreme, montaži, proizvodnji i razvoju vojnih vozila, "za početak isključivo na državnoj teritoriji Ukrajine", kako je potvrđeno iz Rajnmetala.

- Dan smo počeli radnim doručkom s predstavnicima 25 njemačkih preduzeća iz industrije naoružanja - otkrio je na berlinskom poslovnom forumu Oleksandr Kamišin, ukrajinski ministar za strateške industrije.

A koliko dobro idu poslovi, to je na forumu objasnio Denis Birjes, član uprave Flensburger Fahrzeugbau GmbH (FFG). Ta njemačka kompanija koja ima sjedište blizu granice sa Danskom, zapošljava 1.600 ljudi. A broj radnika raste, napominje Birjes. FFG je Ukrajini već isporučio ili će uskoro isporučiti 700 oklopnih vozila.

Nedavno je, kako kaže Birjes, firmu posjetio i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, koji je tom prilikom ocijenio da je FFG "najveći faktor podrške u Evropi kada se radi o kvantitetu oklopnih vozila za Ukrajinu". Njemačka kompanija u međuvremenu je u Ukrajini registrovala i ćerku-firmu, i upravo je Birjes direktor te firme.

- Ideja je da se vozila ne samo isporučuju, već i na održiv način o njima brine, i to najbolje zajedno sa Ukrajincima, timskim radom - rekao je.

Ono što kod Birjesa zvuči kao najnormalnija stvar na svijetu, za druge njemačke preduzetnike je ipak i dalje povezano s brojnim pitanjima. Šta bi recimo proizvođači mašina trebalo da urade kad njihova tehnika koju izvezu u Ukrajinu ne funkcioniše savršeno? Ili ako je treba popraviti? Za Ukrajinu je naime na snazi upozorenje njemačke vlade po pitanju putovanja u tu zemlju. Dakle, nijedna firma iz Njemačke ne može tek tako da pošalje svoje inženjere ili montažere u zemlju koja je u ratu.

Za takve stvari postoji Zum, uzvraća ministar Kamišin.

- Dok sam još radio u željeznici, mi smo opsežne popravke na jednom vozu obavljali samo uz pomoć video-asistenata. Taj voz već godinu dana vozi bez ikakvih problema - dodaje on.

I kaže da ima još sličnih primjera kako se tehničko savjetovanje može obaviti i digitalnim putem. To funkcioniše i kod firmi koje se bave naoružanjem, dodaje ukrajinski predstavnik:

- Rat i kovid su nas naučili kako da se nosimo i sa teškim situacijama.