Države sukcesori pokušavaju ući u trag 589 miliona dolara kod jugoslovenskih banaka

Među državama nasljednicama bivše SFRJ traju intenzivne diplomatske aktivnosti kako bi se pronašli mehanizmi da se premosti blokada Republike Srbije koja na sve načine onemogućava implementaciju Sporazuma o sukcesiji. Naime, krajem aprila propao je još jedan pokušaj (šesti termin) za sastanak Stalnog zajedničkog povjerenstva viših predstavnika država nasljednica SFRJ koji se trebao održati u Sarajevu. Održavanje i ovog sastanka omela je Republika Srbija blokiravši dnevni red te insistirajući da se kao zasebna tačka uvrsti rasprava o implementaciji Aneksa G koji tretira pitanje imovine i imovinskih prava.

"Domaćin predlaže dnevni red koji se usvaja na sastanku. Na svakom sastanku, pa tako i ovom posljednjem koji se trebao održati, BiH je planirala tačku koja se odnosi na raspravu o implementaciji cjelokupnog Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, pa tako u okviru toga i Aneksa G. Ali, Srbija je tražila posebno tretiranje Aneksa G u pogledu imovine u Hrvatskoj, čemu su se Hrvatska i Slovenija usprotivile jer bi došlo do narušavanja principa delegiranja pitanja. Ne može se prihvatiti stav Srbije koja kao taoce drži ovaj proces još od septembra 2009. kada je održan posljednji sastanak. Postoje inicijative da se pokuša definirati i da neko drugi sazove novi sastanak", istakao je Zenit Kelić, pomoćnik ministra finansija i trezora BiH zadužen za pitanja sukcesije.

BiH pripada 100 miliona dolara

On ne isključuje mogućnost da, ukoliko se ne mogne ništa usaglasiti, s obzirom na to da je Sporazum o sukcesiji dogovoren pod okriljem Ujedinjenih nacija, bude zatražena i njihova unutarnja arbitraža. No, doznajemo kako se stvarne namjere Republike Srbije oko stalnog prolongiranja implementacije Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ kriju u činjenici da se time želi izbjeći veoma važno pitanje – rasprava o stanju deviznih računa koji se drže kod jugoslovenskih banaka za zajednička ulaganja u inozemstvu od čak 645,55 miliona američkih dolara.

Naime, rasprava o ovom pitanju bila je planirana i za aprilski sastanak u Sarajevu, ali je ponovo vješto izbjegnuta, njegovim neodržavanjem. Kao nasljednici bivše SFRJ našoj državi bi trebalo pripasti 15,5 posto, odnosno 100 miliona američkih dolara tih sredstava, što nikako nisu zanemariva sredstva. Kako se radi o velikom problemu, svjedoči i pomoćnik ministra za finansije i trezor BiH zadužen za pitanje sukcesije Zenit Kelić koji navodi kako je od 2001. bilo čak 16 pokušaja dolaska do rješenja ovog pitanja.

"Srbija zastupa stajalište da su sredstva potrošena u međuvremenu, odnosno da ih nema te da zbog te činjenice ne mogu biti ni predmet rasprave. To je neprihvatljivo jer je u okviru Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ dogovoreno da on tretira i to pitanje. Ako sredstava nema, mora se reći ko ih je potrošio i na koji način će se utvrditi odgovornost onoga ko mora da ih namiri i nadomjesti", naglasio je Kelić.

Navodi da je upravo zbog ovog pitanja, odnosno insistiranja Republike Hrvatske koja je svom timu dala u zadatak da se u okviru rješenja provedbe Aneksa C utvrdi do kraja šta je bilo sa "spornim" sredstvima te odredi njihov konačan iznos i raspodjela, kasnila ratifikacija Sporazuma o sukcesiji pune tri godine nakon njegovog dogovora. Tako je to posljednja učinila Hrvatska 2004. godine.

InfoKom ekskluzivno donosi šta sadrži informacija o jugoslovenskim bankama za zajednička ulaganja u inostranstvu “mješovite banke“.

Naime, ovlaštenim predstavnicima država sukcesora bivše SFRJ u Komitetu za podjelu aktive i pasive iz Aneksa C iz Narodne banke Srbije dostavljen je 5. februara 2002. “Izvještaj o poslovanju Narodne banke Jugoslavije sa mješovitim bankama“.

Prema tom izvještaju, pod mješovitim bankama podrazumijevaju se sve banke koje su za vrijeme SFRJ osnovane u inostranstvu kapitalom iz Jugoslavije. Tako banke kod kojih se nalazi imovina koja je predmet sukcesije bivše SFRJ, postojale su:

• kao mješovite banke (sa jugoslovenskim i stranim kapitalom), što je slučaj sa AY Bank Limited (London), Banque Franco-Yougoslave (Pariz), LHB bank (Frankfurt) i Adria bank (Beč);
• kao vlastita banka, što je slučaj sa LBS bankom New York, koja je bila u 100 posto vlasništvu Ljubljanske banke;
• agencije (poslovne jedinice) jugoslovenskih banaka u inostranstvu, kao što su Beogradska banka (New York Agency), Jugobanka (New York Agency) i Beogradska banka COBU (Nicosia).

Ni u jednoj od ovih banaka/agencija Narodna banka Jugoslavije nije imala status osnivača ili akcionara, a sve banke/agencije su osnovane i poslovale u skladu sa propisima zemlje sjedišta, dok su kontrolu njihovog poslovanja vršile nadležne institucije zemlje sjedišta i osnivači/akcionari.

Gdje su novci

Na osnovu člana 5. stav iii Aneksa C Sporazuma o pitanju sukcesije, devizni računi koji se drže kod jugoslovenskih banaka za zajednička ulaganja u inostranstvu procijenjeni su 31. marta 2001. godine na 645,55 miliona američkih dolara (USD).

Navedeni iznos se sastojao od deviznih sredstava na računima:

• Beogradska banka IBU (Nicosia) 184.737.734,52 USD
• Banque Franco-Yougoslave (Paris) 118.660.714,12 USD
• Jugobanka (New York Agency) 83.094.868,17 USD
• Beogradska banka (New York Agency) 71.989.988,84 USD
• LHB Internationale Handlesbank (Frankfurt) 67.664.034,54 USD
• Adria Bank AG (Wien) 43.609.969,39 USD
• LBS Bank (New York) 40.267.347,18 USD
• AY Bank (London) 35.533.540,03 USD

Prema informacijama Narodne banke Srbije, predstavnici NBJ su, naime, nakon potpisivanja Sporazuma o pitanjima sukcesije, pozivom na dodatak 1, Aneksu C, od mješovitih banaka zatražili obavještenje o raspoloživim sredstvima NBJ/SFRJ na dan 31. maj 2001. godine. Dobiven je saldo od svega 56.677.189,53 USD.

Prema tim podacima kod LBS Bank New York evidentirano je 36.900.000,00 USD, Adria Bank AG Wien 16.700.000,00 USD, AY Bank London 3.000.000,00 USD, LHB Internationale Handlesbank Frankfurt svega 4.000,00 USD, dok je u Banque Franco-Yougoslave (Paris) i Beogradskoj banci Nicosia stajalo da je na računima na raspolaganju 0,00 USD.

Beogradska banka a.d. i Jugobanka a.d. nisu bile u mogućnosti da daju podatke jer je dokumentacija zaplijenjena još 1992. godine. Radi se o imovini ovih banaka u SAD-u, koje su američke vlasti zamrzle tokom ekonomskih sankcija protiv SRJ (1992-2002.). Kasnije, ova imovina nije mogla biti odmrznuta jer je srbijanski sud 2002. godine proglasio ove banke nesolventnim i zaveo im stečaj. Nakon toga je, za njihovu dotad zamrznutu imovinu u SAD-u započeo i postupak stečaja pred američkim sudom (Američki stečajni sud u New Yorku).

Nakon prezentiranja stanja od 31. maja 2001. i činjenice da se samo tri mjeseca od potpisivanja Sporazuma o pitanjima sukcesije prezentira novi, umanjeni saldo na računima mješovitih banaka, predstavnici država sukcesora – Bosne i Hercegovine,Hrvatske, Slovenije i Makedonije – insistirali su na obrazloženju i brzom rješavanju pitanja nedostajućih sredstava kod mješovitih banaka i nadoknadi iznosa od 589 miliona dolara.

Eksperti država sljednica bivše SFRJ: BiH, Hrvatske, Makedonije i Slovenije su uvjereni da odgovor na pitanja o nestanku 589 miliona dolara leži u Beogradu, jer je SRJ imala apsolutnu dominaciju u upravljačkim strukturama mješovitih banaka u inostranstvu, kao i u činjenici da je naloge za transfere spornog novca mogla izdavati samo NBJ, kao njegov vlasnik.

Do sada je riješeno samo potraživanje od AY Bank Limited (u dobrovoljnoj likvidaciji). Naime, nakon sudskog postupka u vezi sa dokazima duga država sukcesora bivše SFRJ (slučaj broj 73/2007), potpisan je Sporazum o poravnanju između AY Bank Limited (u dobrovoljnoj likvidaciji) i BiH, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije, NB Srbije i Crne Gore.

Brojne aktivnosti Komiteta za raspodjelu finansijske aktive i pasive iz Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesije, ali i Stalnog zajedničkog komiteta viših predstavnika država sukcesora bivše SFRJ nisu rezultirale prevazilaženjem ovog problema.

Zahtjev BiH

Ocijenjeno je da stav BiH na predstojećem sastanku Stalnog zajedničkog komiteta viših predstavnika država sukcesora bivše SFRJ o pitanjima rješavanja nedostajućih sredstava kod mješovitih banaka bude preporuka Komitetu za raspodjelu aktive i pasive bivše SFRJ da donese rezoluciju o formiranju ekspertne grupe predstavnika država sukcesora bivše SFRJ.

Ta ekspertna grupa imala bi zadatak da izvrši uvid u arhiv NBJ, posjeti banke (Banque Franco-Yougoslave, Adria Bank AG i LHB Internationale Handlesbank) radi utvrđivanja pravog stanja u vezi sa depozitima Narodne banke SFRJ.

Prikupile bi se i informacije o toku stečajnog postupka Jugobanke i Beogradske banke – agencija u New Yorku, a ekspertna grupa bi utvrdila da li je raspodjelom sredstava koja su bila kod američkih banaka riješena i raspodjela kod LSB banke New York. Ekspertna grupa bi prezentirala Komitetu za raspodjelu aktive i pasive bivše SFRJ iz Aneksa C i relevantnu dokumentaciju o stanju depozita na dan 31. marta 2001. kod BB COBU (IBU) Nicosia, sa prijedlogom daljnjih aktivnosti.

Raspodjela DKP mreže

Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju implementacija Aneksa B – raspodjela diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše SFRJ. Tako vlasti BiH još uvijek nisu ušle u posjed osam DKP objekata bivše SFRJ vrijednih 12,1 milion američkih dolara koje su našoj državi pripale u okviru dogovora postignutog još u januaru 2007. Do kraja te godine BiH je, naime, trebala preuzeti ambasade u Španiji (3,2 miliona), Kanadi (2,5 miliona), Norveškoj (1,7 miliona) i Turskoj (900.000), a do polovine 2007. i rezidencije u Austriji (1,8 miliona) i Mađarskoj (600.000), kuću u SAD-u (1,2 miliona), kao i stan u Italiji (200.000), što se nije desilo ni gotovo četiri godine poslije.

Od raspodjele imovine bivše SFRJ koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva BiH putem implementacije Aneksa B Sporazuma o sukcesiji trebala bi da dobije još ukupno 14.315.000 američkih dolara. Naime, od objekata, njih sedam koji su namijenjeni za prodaju, a za koje je ocijenjeno da nema zainteresovanih da budu u njegovom vlasništvu, ukupne procijenjene vrijednosti 43,5 miliona USD, naša zemlja bi trebala da dobije 6,74 miliona. Osim u objektima i zgradama ambasada, BiH treba da dobije još imovine vrijedne 6,95 miliona USD, a prema prioritetima koje je odredilo Vijeće ministara BiH očekuju se ona u Bugarskoj, Rumuniji, Argentini, Indoneziji, Egiptu i Keniji. Tu je i 625.000 dolara preostalih u okviru prvog kruga raspodjele, od čega se očekuje zgrada ambasade bivše SFRJ u Danskoj.