Evropski sud: Politika EU prema vinogradarstvu kao loše vino

Politika EU prema vinogradarstvu ima "ukus plute" - kao loše vino, i "neizvjestan uticaj" na konkurentnost onih koji se time bave i veoma je nedovoljna u odnosu na ekološke zahtijeve, ocijenio je Evropski sud.

Sa 2,2 miliona vinograda, EU daje 59% svjetske proizvodnje vina. U okviru Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) EU je od 2014. i 2023. plaćala po 500 mil EUR godišnje svojim vinogradarima da bi im omogućila "restrukturiranje vinograda i jačanje konkurentnosti".

Rezultati su bili neubjedljivi, procijenili su u ponedeljak stručnjaci Suda poslije revizije u Francuskoj, Italiji, Španiji, Češkoj i Grčkoj.

Projekti su finansirani "bez obzira na sadržaj ili ambicije, bez uzimanja u obzir kriterijuma za jačanje konkurentnosti" što je sve dovelo do finansiranja "nestrukturnih promjena, ili čak uobičajene zamjene ostarele loze" što inače nije prihvatljivo u konkurisanju za tu vrstu finansijuske podrške.

Pored toga, od 2016. godine, vinogradari mogu da traže dozvolu za sađenje dodatne loze da bi povećali proizvodnu površinu maksimalno za jedan odsto godišnje, ali uz izbjegavanje povećanja ponude. Taj regulatorni okvir bio je donjet "bez analize za provjeru da li bi bio relevantan" i bez kriterijumima konkurentnosti.

Iznad svega, Sud sa sjedištem u Luksemburgu kritikuje izostanak ekoloških ambicija u politici Brisela za "restrukturiranje" vinogradarstva.

- Vino može biti crveno, bijelo ili roze, ali njegov način proizvodnje je rijetko 'zelen' (...) U praksi, evropska pomoć nije išla za projekte koji bi omogućili smanjenje uticaja vinogradarstva na klimu i životnu sredinu" i, što je još gore, "može proizvesti suprotan efekat favorizovanjem sorti grožđa koje troše više vode - upozorio je Sud.

Tako godišnje povećanje vinogradarskih površina od "jedan odsto maksimuma" - mjera produžena na dodatnih 15 godina, do 2045. godine, "nikada nije vrijednovano sa ekološke tačke gledišta", kaže Sud.

Novi program CAP koji se primjenjuje od januara, još ne postavlja nijedan ekološki kriterijum za finansiranje "restrukturiranja" vinogradarstva, a od država EU se traži da "samo pet odsto novca dodjeljenih sektoru vina namijene za prilagođavanje vingradarstva klimatskim promjenama što je iznenađujuće malo", upozorava se u izvještaju.

Evropska komisija je odgovorila Sudu da se "neadekvatnosti koje je Sud primjetio, tiču primjene na nivou država članica 2014-2022, ali je pravni okvir nove CAP sada veoma različit u pogledu ciljeva kojima se teži – uglavnom zaštite životne sredine i modaliteta primjene", s povećanom fleksibilnošću datom državama, "posebno da reaguju na tržišne neravnoteže".

Evropski sud

Evropska komisija

vinogradarstvo u EU

proizvodnja vina u EU

zeleno vinogradarstvo