Kamen Hreša krasi brojne građevine u BiH i šire - Nastavlja se dalje ulaganje u proširenje kapaciteta u kamenolomu kod Pala (FOTO)

Nadomak Pala, u selu Hreša, proizvodi se izuetno kvalitetan kamen mermer-krečnjak. Ljepota i kvalitet ovog kamena privlači kupce na samo u našoj zemlji nego u cijelom regionu, a izvozi se i u Austriju. Upravo ovaj kamen krasi mnoge vjerske objekte, spomen obilježja, kuće i mnoge druge građevine u našoj zemlji i šire.

Ležište ukrasnog kamena Hreša nalazi se na oko 6 km sjeveroistočno od Sarajeva, a povezano je sa putem Sarajevo-Vučija Luka, preko koga se ostvaruje komunikaciona veza sa Sarajevom, Istočnim Sarajevom, Palama i drugim mjestima u BiH.

O tome kako je počela eksploatacija kamena, koliki su kapaciteti i koji su dalji planovi za razvoj kamenoloma eKapija je pričala sa Nadom Plakalović, direktorom Plakalović prometa i Rudnika kamena Hreša.

Pojašnjava nam da je firma 2014. dobila koncesiju na 20 godina sa pravom produženja, na površini od 59 hektara, od koji je trenutno u eksploatacionom polju svega 9 ha, tako da "i firma, a i radnici imaju sigurnost u tom smislu".

- Dalji plan nam je, kao i većini firmi trenutno, opstati i polako se širiti, odnosno povećavati količinu proizvodnje, ali i broj proizvoda. Da bi smo ispunili ovaj cilj, neophodno je pravovremeno i kontinuirano ulaganje u mehanizaciju i ljudstvo, jer to su nosioci kompletne proizvodnje. Dakle, na tom polju se konstantno ulaže u kupovinu novih i savremenih mašina koje rade bolje, brže, više i preciznije, a opet olakšavaju i rad radnicima. Takođe, sve nove mašine zahtijevaju i osposobljene radnike koji će upravljati njima, tako da ulaganje samo u mašine bez obuke kvalifikovane radne snage je kontraproduktivno. Zbog toga, veliku pažnju posvećujemo i obuci radnika i njihovom usavršavanju - ističe Plakalović.

Dodaje da je potražnja za kamenom Hreša sve veća iz godine u godinu, jer to je kamen mermer-krečnjak jako kvalitetan i lijep, a kako je kvalitet najbolja reklama, njihovi proizvodi se svakog dana sve više traže.

- Osim svakodnevnih isporuka kamena na prostoru BiH, izvozimo kamen i za Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku i Austriju.

Plakalović promet većinu eksploatisanih blokova prerađuje u sopstvenom pogonu i plasira na tržište kao gotov proizvod, a tek manji dio blokova se prodaje kao sirovina lokalnim kamenorezcima za grobarija, dok se jedan dio blokova izvozi.

Institut za istraživanje materijala SR Srbije dao je 1976. godine "Uvjerenje o ispitivanju kamena" iz kamenoloma Šiljato brdo u selu Hreša, u kom se navodi da na osnovu ispitanih fizičko-mehaničkih i dekorativnih svojstava ovaj kamen spada u vrlo kvalitetne materijale i da kao takav ima široku primjenu u građevinarstvu. Prva značajna geološka istraživanja ukrasnog kamena Hreša izvedena su u sklopu regionalnih geoloških istraživanja tokom 1978.

Eksploatacija arhitektonsko-građevinskog kamena-krečnjaka sa lokaliteta Hreša ima jako dugu tradiciju. Podaci o najranijoj eksploataciji krečnjaka sa lokaliteta Hreša datiraju još iz vremena vladavime Turaka kao i iz perioda austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine.

- Poslije Prvog, a naročito poslije Drugog Svjetskog rata, mnogi građevinski objekti i spomen obilježja rađeni su od krečnjaka Hreša. Prilikom gradnje Narodnog pozorišta, Glavne pošte, Pravnog fakulteta i drugih građevina u Sarajevu, takođe je upotrebljivan krečnjak sa Hreše - ističe Plakalović.

Do početka 1992. godine eksploataciju kamena sa ovog ležišta, u manjem obimu, vršilo je preduzeće GP Vranica, OUR Kamenorezac iz Sarajeva.

- Godine 2001. moj suprug Kostadin i ja počinjemo sa istraživanjima i pripremama da započnemo otvaranje rudnika i eksploataciju prvih blokova kamena Hreša. Nakon teških početaka, otvaranja prvih etaža, dobijeni blokovi pokazuju izvrstan kvalitet, pa se počinju ostvarivati i prvi pozitivni rezultati, koji se vremenom povećavaju. Preduzeće počinje zapošljavati i nove radnike te postepeno povećava i obim eksploatacije blokova. Godine 2007. pored eksploatacije postavljaju se i prve mašine za preradu blokova, čime preduzeće počinje pored sirovine na tržište da plasira i poluproizvode i gotove proizvode. U narednim vremenima, proširuje se kapacitet kako eksploatacije tako i prerade - kaže nam Nada Plakalović.

Do 2014. preduzeće je vršilo eksploataciju pod privremenim dozvolama, a iste godine dobija koncesiju na 20 godina sa pravom produženja. Nakon potpisivanja ugovora o dodjeli koncesije, krenulo se u dalja ulaganja u proširenje pogona prerade.

- Kvalitet kamena i izrade gotovih proizvoda čine da se preduzeće visoko kotira u svijetu građevine, tako da uspješno posluje i u vremenima svjetske krize izazvane pandemiom virusa korona. Veća ulaganja smo imali u 2020. kada smo proširili pogona prerade sa dvije nove mašine za rezanje kamena - ističe naša sagovornica.

Preduzeće zapošavljava 20-ak radnika sa područja Sarajevsko-Romanijske regije, te posjeduje sve neophodne licence i dozvole.

Uspješnost poslovanja preduzeća pod rukovodstvom gospođe Nade Plakalović prepoznale su i kompanije koje se bave ocjenom usješnosti i boniteta u BiH, te 2019. dodjeljuju "Certifikat povjerljiv partner" za usješnih 18 godina rada i poslovanja, a 2020. Ocjenu boniteta A+. Nada Plakalović je 2021. godine dobila nagradu "Female business leader" koju je dobio tek mali postotak žena na rukovodećim položajima u bosanskohercegovačkim preduzećima.