Zbog neizdavanja fiskalnih računa izrečene kazne od 3 mil KM

Inspektori Poreske uprave Republike Srpske pojačali su rad na terenu kada je u pitanju kontrola prometa preko fiskalnih kasa, a to je u prvoj polovini 2023. godine rezultovalo time da su od 1.919 izvršenih provjera, nezakonitosti utvrđene u 759 slučajeva, te su tom prilikom izrečene kazne u iznosu od 3.092.500 KM.

Istovremeno, poreski inspektori su u skladu sa Zakonom o fiskalnim kasama Republike Srpske za 11 poreskih obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 ili 30 dana.

Najviše posla inspektori Poreske uprave RS imali su u Banjaluci, gdje su izvršene 422 kontrole. Tom prilikom su izdata 173 prekršajna naloga, a ukupan iznos novčanih kazni bio je 800.000 KM.

Zaključno sa 30. junom, u najvećem gradu u Srpskoj jedan privredni subjekat dobio je privremenu zabranu rada, a najviše ovakvih mjera (po tri) u šest mjeseci tekuće godine izdato je na području koje pokrivaju Poreske uprave Doboj i Bijeljina.

Treba reći i da je u ovoj godini povećan broj kontrola u odnosu na isti period 2022. godine, ali je, isto tako, izdato manje prekršajnih naloga nego lani.

- Inspektori Poreske uprave Republike Srpske su u šest mjeseci (januar-jun) 2022. godine izvršili ukupno 1.719 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 872 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 2.801.000 KM. Takođe, inspektori su u tom periodu za 11 poreskih obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 ili 30 dana - rečeno je za Nezavisne novine iz Poreske uprave Republike Srpske.

- Moramo se navići na kontrole - kaže Jovica Bratić, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS, koji dodaje da je teško zamisliti da ijedna od izdatih prekršajnih prijava nije izrečena opravdano.

- Čim ima toliko prekršaja, dakle skoro 800, znači opravdani su, jer neće inspektor nikoga kazniti ako nije zaista zaslužio ili ako prekršaj ne postoji. Mi ne podržavamo ilegalu i takav rad. Sve je to normalno, sve je to za očekivati - mišljenja je Bratić.

Prema njegovim riječima, ovdje je interes da se na sve načine zaustavi siva ekonomija, koja je, kako kaže, sveprisutna u Srpskoj, a koja direktno udara na privrednike koji rade u skladu sa zakonom.

- To je nelojalna konkurencija prema onima koji rade korektno i koji su u poreskom sistemu. Mi treba da štitimo ljude koji su u poreskom sistemu, a ne one koji su u ilegali. Interes je da suzbijamo sivu ekonomiju, koja, koliko je štetna nama, toliko je štetna i državi. Danas je najlakše otvoriti radnju, to je u Banjaluci nekoliko desetina maraka, a u Zvorniku i manje od 10 KM. Samo vam treba lična karta. I kada se to uradi, imamo one koji ne žele da rade po zakonu, a došli su do poslovnog subjekta jako lako. To se mora zaustaviti - naglašava Bratić.

Poslodavci ipak kažu da se na osnovu ovih podataka ne može jasno zaključiti da li je pojačan rad inspektora na terenu i da li je siva ekonomija imalo ukroćena.

- Da bismo mogli govoriti o trendovima, morali bismo imati analizu podataka o realizovanim kontrolama u prethodnih nekoliko godina, sa jasno izraženim indikatorima vezanim za nepravilnosti. Na osnovu ovih podataka ne možemo zaključiti da li je pojačan rad, da li su efekti rast poreske discipline i da li je suzbijena i u kolikoj mjeri neformalna ekonomija. Pored toga, ne znamo ni u kojim sektorima i koji subjekti su kontrolisani. Suzbijanje neformalne ekonomije je veoma složen posao i zahtijeva analitičan i transparentan pristup, posvećenost institucija i svih zainteresovanih grupacija u zajednici - kaže direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić.

Podsjećamo, Zakonom o fiskalnim kasama RS, koji je stupio na snagu 2019. godine, usvojeno je povećanje novčanih kazni za privredne subjekte za svako neizdavanje fiskalnog računa ili druge nezakonite radnje, a sve s ciljem sprečavanja nelegalne aktivnosti ugostiteljskih, zanatskih i svih drugih objekata u Srpskoj.

Tako je zakonom propisano da ukoliko poreski inspektor utvrdi nepravilnosti kod pravnih lica, može izreći novčanu kaznu u visini od 16.000 KM, dok je minimalna kazna 8.000 KM.

Kada su u pitanju preduzetnici, zakonom su propisane kazne u iznosu između 4.000 i 8.000 maraka, dok će se odgovorno lice u pravnom licu kažnjavati u iznosu od 2.000 do 4.000 KM.