Sve veća podjela u EU oko nuklearne energije

Nuklearna energija je kontroverzna jer su je neke zemlje prihvatile, dok druge smatraju da je to više rizik nego što vrijedi.

Mjesto Njemačke kao lidera evropskog antinuklearnog lobija dodatno je učvršćeno pošto je kancelar Olaf Šolc naglasio svoje mišljenje da nuklearnoj energiji nije mjesto u energetskom miksu zemlje, dok je Italija obećala da će ubrzati svoju integraciju nuklearne energije u pokušaju da smanji troškove, spasi ekonomiju i pokrene Zelenu tranziciju.

Nuklearna energija je kontroverzna jer su je neke zemlje prihvatile, dok druge smatraju da je to više rizik nego što vrijedi. Njegovo uključivanje od strane Evropske komisije kao zelenog izvora energije u Uredbu o taksonomiji dodatno je razjasnilo podjele širom Evrope dok su se zemlje prepirale oko toga da li se zaista može smatrati zelenim i održivim.

Ali ruska invazija na Ukrajinu, nastojanja da se ruski gas zamijeni drugim alternativama, potreba da se kontrolišu rastući troškovi energije i velike ambicije u smislu postepenog ukidanja fosilnih goriva navele su brojne zemlje da preispitaju svoje pozicije, ili, u nekim slučajevima, da naprave drastičan preokret. Međutim, Njemačka nije među njima.

U subotu je njemački kancelar Olaf Šolc rekao da neće oživjeti "mrtvog konja" nuklearne energije nakon poziva liberala, koji su dio vladajuće koalicije, da je ponovo aktiviraju nakon nedavnog izlaska zemlje iz nuklearne energije.

Posljednje njemačke nuklearne elektrane, Isar 2, Emsland i Neckarwestheim 2, zatvorene su u aprilu 2023. uprkos rastućim cijenama energije i strahovima od hladne i skupe zime koja je pred nama. Vlada tvrdi da će ukidanje nuklearne energije, koje je počelo 2000. godine, učiniti zemlju bezbjednijom jer ne može da se upravlja rizicima od te energije.

U intervjuu za radio stanicu Dlf u subotu, Šolc je naglasio da korišćenje nuklearne energije u energetskom miksu Njemačke više nije opcija.

- U Njemačkoj je danas tema nuklearne energije mrtav konj - rekao je Šolc. - Ko god bi želio da gradi nove elektrane, trebalo bi mu 15 godina za to i morao bi da potroši 15 do 20 milijardi po jedinici - dodao je on.

Šolcove primjedbe dolaze nakon što su predstavnici FDP-a, kancelarovog liberalnog koalicionog partnera, pozvali na zaustavljanje demontaže reaktora koji su još uvijek upotrebljivi, kako bi se ponovo aktivirali.

- Ovo je jedini način da ostanemo sposobni da djelujemo u bilo kojoj situaciji - rekao je Kristijan Dir, šef poslaničke grupe FDP, za dnevnik SZ u četvrtak.

Razlike oko toga da li nuklearna energija treba da se i dalje koristi u Njemačkoj dovele su do ozbiljnih tenzija unutar koalicije - posebno između FDP-a i antinuklearnih Zelenih - krajem prošle godine, sve dok Šolc nije intervenisao i objavio da će se u aprilu 2023. zemlja prestati sa upotrebom ove energije.

Međutim, kancelar je rekao da ne očekuje da će biti potrebna još jedna takva intervencija, jer činjenice govore same za sebe.

- Nuklearna energija je pri kraju: više se ne koristi u Njemačkoj, izlazak je legalno sproveden - naglasio je on.

Međutim, u Italiji bi stvari mogle da krenu u suprotnom smijeru.

Ministar saobraćaja i zamjenik premijerke Mateo Salvini najavio je u nedelju na forumu u Černobiju namjeru da ubrza proizvodnju nuklearne energije, koja će takođe biti u skladu sa politikom zelene energije koju je nametnula EU.

Italija je rekla "Ne" nuklearnoj energiji na referendumu 8. novembra 1987. koji je doveo do zatvaranja nekoliko nuklearnih elektrana. Međutim, referendum ne uvodi nikakvu zabranu, niti ga je potrebno ponavljati da bi se nastavilo sa izgradnjom nuklearnih elektrana. Dovoljan je običan zakon koji navodi nacionalni energetski plan.

Nuklearna energija ima široku podršku svih partija desnog centra, a pominjali su je tokom predizborne kampanje Lige i Napred, Italija (EPP) i Braće Italije, premijerke Đorđe Meloni.

- Ovo će biti zakonodavna vlada i ako smo dobro radili, nadam se da ćemo imati i narednih pet godina. Za to vrijeme, računam da će ova vlada, sa sadašnjom potvrdom, moći da inauguriše prvu (energetsku) proizvodnju iz nuklearne energije - rekao je Salvini.

- Vjerujem da Italija mora u toku ove godine ponovo pokrenuti svoja istraživanja i učešće u nuklearnoj energiji. Italija se ne može izvući iz toga. Računam da će do 2023. ova vlada imati snage da objasni Italijanima zašto, u ime tehnološke neutralnosti, ne možemo reći ne bilo kom energentu - objasnio je Salvini, koji takođe nije štedio na teškim kritikama upućenim EU u vezi budžetskim ograničenjima javne potrošnje.

- Ako Evropa od nas traži ambiciozne zelene ciljeve za stanovanje i automobile uz žrtvovanje poljoprivrede i ribarstva, ne može da postavlja budžetska ograničenja koja dozvoljavaju drugima da uđu u našu kuću - rekao je lider Lige.

U međuvremenu, ministar životne sredine i energetske bezbjednosti Gilberto Pičeto Fratin najavio je da će se 21. septembra institucije i kompanije sastati u ministarstvu na prvom sastanku Nacionalne platforme za održivu nuklearnu energiju, koja će biti povezujući i koordinirajući entitet između svih različitih nacionalnih aktera koji se u različitim svojstvima bave nuklearnom energijom, bezbjednošću i zaštitom od zračenja i radioaktivnim otpadom.

- Posvećeni smo fuziji u eksperimentisanju sa nekoliko sporazuma na međunarodnom nivou, a maksimalnu pažnju posvećujemo fisiji četvrte generacije, što podrazumijeva i procjenu malih reaktora koji bi u roku od deset godina mogli da budu prilika za zemlju - Fratin je rekao.

Dok Njemačka, kao najznačajnija evropska sila, prednjači u borbi protiv nuklearne energije, Austrija je takođe čvrsto protiv toga. U novembru 2022. Beč je tužio Evropsku komisiju zbog dodjele zelene oznake nuklearnoj energiji kroz taksonomiju održivog finansiranja EU.

Tada je ministarka zelene životne sredine Leonore Gevesler rekla da će Austrija nastaviti svoj antinuklearni stav protiv susjeda. U međuvremenu, Austrija se i dalje oslanja na ruski gas, kupujući skoro istu količinu kao i prije rata u Ukrajini.

Francuski predsjednik Emanuel Makron se prošle nedelje obrušio na Njemačku zbog njenog stava, optužujući Berlin da se namjerno suprotstavlja rastućem prihvatanju tog stava u Evropi.

- Bila bi istorijska greška usporiti ulaganja u nuklearnu energiju u Evropi - posebno ako se ovo završi favorizovanjem "više uglja", rekao je Makron, što je vjerovatno pokrenulo Šolcovu jasnu poruku ovog vikenda.

Francuska je takođe ključni igrač u Nuklearnoj alijansi i bila je jasna povodom toga da se o "francuskoj nuklearnoj energiji ne može pregovarati i da se o njoj nikada neće pregovarati".

Belgija je nedavno zaustavila postepeno ukidanje, koje je planirano da se završi do 2025. godine zbog pravnih izazova i ruske invazije na Ukrajinu. Belgija je odlučila da odloži zatvaranje dva reaktora za 10 godina, a da li će do ovih zatvaranja uopšte doći ostaje da se vidi.

U drugim dijelovima Evrope, nuklearna energija je ključni dio energetskog miksa, a vlade ne pokazuju znake da žele da se povuku. Na primjer, Bugarska, Češka, Slovačka, Slovenija i Hrvatska imaju aktivne nuklearne reaktore koji prikupljaju značajan dio nacionalne energije. Tamošnje vlade imaju malo motivacije da postepeno ukidaju energiju i uglavnom razmatraju proširenje svojih kapaciteta.

U zemljama koje nisu članice EU, Albanija, nakon sastanka premijera Edija Rame i Melonijeve, navodno razmatra saradnju u oblasti nuklearne energije. Ova tema je nekoliko puta pokretana u zemlji nakon njenog prelaska na demokratiju 1991. godine, ali nisu napravljeni čvrsti planovi.

Srbija trenutno nema nijednu nuklearnu elektranu, a ne planira ni izgradnju u bliskoj budućnosti. Međutim, 2022. godine tadašnja potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović rekla je da su Srbiji potrebna postrojenja da bi ispunila svoje ciljeve u pogledu obnovljive energije.

Španija i Portugal ostaju čvrsto protiv nuklearne energije. Međutim, promjena vlade u Madridu mogla bi da produži život nuklearnih elektrana u zemlji. Dok se Portugal oslanja na hidroenergiju, Španija nastavlja da uvozi ruski gas, bilježeći dvostruko povećanje obima u maju ove godine.