Šrinkflacija ljuti kupce - Trik na koji ne postoji pravo žalbe

Tako, na primjer, čokolade više nemaju 100 grama, nego 90 ili 80, jogurt se smanjio sa 200 mililitara na 180. I iako je količina manja, cijena je ista, ili viša.

I dok je u početku bila očigledna kod osnovnih životnih namirnica, šrinkflacija danas "jede" gotovo sve proizvode. Promjene je pretrpio čak i toalet-papir, pa i porcije u restoranu.

Upravo zbog navike, kupci rijetko obraćaju pažnju na deklaraciju, a na njoj mora da se navede tačna količina. I sve dok je tako, zakon je jasan - kazne nema. Ipak, potrošači takvu praksu doživljavaju kao prevaru.

- Ovo je posredan, perfidan način da proizvod poskupi. Potrošači su i te kako uočili pojavu, izuzetno negativno reaguju. Redovno nas pitaju da li je sve u skladu sa zakonom, primjetili su da je smanjena gramaža, a da je cijena ista, i to utiče na njihov budžet jer za isti novac mogu da kupe znatno manju količinu proizvoda - ukazuje Mladen Alfirović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

"Mršavljenje" pakovanja je, ukazuju ekonomisti, jedan od načina da se preduzeće bori sa inflacijom i rastom troškova. Istraživanja pokazuju – potrošači manje reaguju na smanjenje ambalaže nego na povećanje cijene.

- S jedne strane proizvođač ima velike troškove, sa druge opada kupovna moć i to je pokušaj, mada postoje drugi načini. Proizvođači mogu da uvedu veća, ekonomičnija pakovanja, porodična pakovanja, vezana, mogu da uvedu proizvode koji imaju niže troškove i niži kvalitet i to bi bilo mnogo transparentnije, a ovo se manje primjećuje - ističe profesorka Ekonomskog fakulteta Mirjana Gligorijević.

Jedan od najuočljivijih primjera šrinkflacije dogodio se 2016. godine. Tada je čuveni švajcarski brend smanjio gramažu, a razmak između čokoladnih planinskih vrhova se povećao. Pakovanje je naizgled ostalo isto.