Solarni energetski preokret na Balkanu u kojem učestvuje i BiH

Zemlje jugoistočne Evrope (SEE) će do 2025. udvostručiti svoje solarne kapacitete, dok će hidroenergija vjerovatno ostati glavni obnovljivi izvor energije u regiji, objavila je nizozemska korporativna konsultantska firma Solarplaza International.

Izvještaj uključuje Bugarsku, koja je najdominantnije tržište u regiji, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, s kumulativnim PV kapacitetom od dva GW do kraja 2022. godine, navode iz Solarplaze.

Albanija se u potpunosti oslanja na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, dok Hrvatska i Crna Gora imaju drugi i treći najveći udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije – od 63 posto odnosno 52 posto. S druge strane, Kosovo ima najmanji udio obnovljivih izvora u proizvodnji energije od samo 6,3 posto.

Među balkanskim državama, Albanija (100%), Hrvatska (63%) i Crna Gora (52%) imaju najveći udio energije iz obnovljivih izvora u njihovom energetskom mixu, dok su Srbija (25,5 TWh) i Bugarska (24,6 TWh) proizvele dva i po puta više struje koristeći fosilna goriva, piše solarno.net.

Sve u svemu, u 2022. godini, fosilna goriva su činila više od 53% proizvedene električne energije u balkanskim zemljama, dok obnovljivi izvori energije čine 32,7%.U balkanskim državama hidroenergija je i dalje najzastupljeniji obnovljivi izvor energije (72,8%), zatim solarna sa 14,1% i energija vjetra sa 11,5%.Bugarska i Slovenija prednjače sa najvećim udjelom solarne energije sa 32,1% odnosno 30,7%.

Solarna energija u BiH

Saradnja Grčke i Bugarske

U junu 2023. godine započeli su radovi na gradnji druge električne interkonekcije između Grčke i Bugarske. Ova 400 kV interkonekcija duga je 151 kilometar, sa približno 30 kilometara unutar grčke teritorije. Sa kapacitetom od 2 GW, interkonekcija značajno olakšava razmjenu električne energije između dvije zemlje. Grčka je i sama povećala izgradnju instalacija obnovljive energije, kako bi mogla povećati izvoz energije tokom vršnih sati proizvodnje iz obnovljivih izvora. Očekuje se da će ovaj trend dalje rasti, u skladu sa ambicijama Grčke da postane istaknuti izvoznik zelene energije u širem regionu.

Slovenački HESS je izgradio u ovoj godini najveću solarnu elektranu u toj zemlji, snage 6 MW. Solarni park je integrisan sa postojećom hidroelektranom Brežice, čime je stvoren inovativan hibridni sistem. Dodatno, postrojenje Brežice će služiti i kao rješenje za skladištenje energije.

Dozvole za 545 elektrana u Sjevernoj Makedoniji

U posljednjih 18 mjeseci, regulatorno tijelo Sjeverne Makedonije, RKE, izdalo je licence za 545 elektrana, pohvalivši se sa kolektivnim kapacitetom od 270 MW. U prvih šest mjeseci ove godine, regulator je već izdao dozvole za 278 postrojenja, što je više od ukupnog broja izdatih dozvola tokom cijele 2022. godine.

U prethodnoj godini RKE je izdao dozvole za 267 objekata za proizvodnju električne energije, najviše solarnim elektranama, sa ukupnim kapacitetom od 152,2 MW.

Sve u svemu, solarna energija postigla je značajan napredak u državama jugoistočne Evrope, dostižući kapacitet od skoro 3,2 GW. Ovo čini 14,1% u ukupnom kapacitetu obnovljive energije u regiji na kraju 2022. godine, što je porast u odnosu na 10,1 posto u prethodnoj godini, navodi Solarplaza International u sažetku pripremljenih materijala uoči njihove konferencije Solarplaza Summit Balkans, koja će biti održana 30. novembra u Sofiji.

Solarplaza International

Plavo Sunce

solarna energija

obnovljivi izvori energije

gradnja solarnih elektrana

interkonekcija Grčka Bugarska

agrovoltaički sistem Hrvatska