Više od stotinu hiljada umjetničkih djela putuje na Mjesec - "Lunarni kodeks" postaje najveća galerija van planete Zemlje

Druga lunarna misija sa posadom Apollo 12 je 1969. na Mjesec odnjela tajni "paketić" zakačen za jednu od nogu njenog lendera. Bila je to keramička pločica ne veća od nokta na palcu sa šest ugraviranih umjetničkih radova. "Mjesečev muzej", kako su je nazvali, postala je prvo umjetničko djelo na Zemljinom jedinom prirodnom satelitu.

Dvije godine kasnije pridružila joj se i prva skulptura, mala figura nazvana "Pali astronaut" koju je odnjela posada Apollo 15 misije. Ona je postavljena u čast onih koji su izgubili živote pokušavajući da dosegnu Mjesec.

Sada Semjuel Peralta, kanadski fizičar, umjetnik i preduzetnik namjerava da značajno proširi mjesečevu umjetničku kolekciju slanjem više desetina hiljada umjetničkih djela iz gotovo svih zemalja svijeta. Skup djela, nazvan "Lunarni kodeks", biće lansiran u tri navrata tokom narednih godinu i po dana.

- Ako su NASA, evropske i azijske zemlje ozbiljne, kada je riječ o planovima za izgradnju kolonije na Mjesecu, ovo će biti početak umjetnosti i kulture za tu koloniju - rekao je Peralta za CNN.

U početku, on je samo želio da pošalje svoje radove u svemir.

- Pjesnik sam još od detinjstva. Nakon što sam radio u visokotehnološkoj i energetskoj industriji, takođe sam se zainteresovao za spekulativnu fikciju - objasnio je umjetnik.

Pandemija ga je inspirisala da proširi selekciju na cijeli svijet.

- Umjetnici nisu mogli da izlažu radove u galerijama, muzičari nisu mogli da nastupaju u koncertnim dvoranama. U umjetničkoj zajednici zavladao je osjećaj opšte malaksalosti. Kontaktirao sam ljude koje sam poznavao, vlasnike galerija, kolekcionare, antropologe i od tada je to organski izniklo - rekao je Peralta.

U međuvremenu, rezervisao je mjesto na tri lunarne misije kod prevoznika SpaceX i United Launch Alliance.

- Ove kompanije ne šalju samo Nasin materijal, imaju i dodatni prostor. Otvorili su ga za druge kompanije, korporacije, naučne institucije, univerzitete, ali i privatna lica. Kada sam to saznao, pomislio sam, pa mogu nešto da pošaljem na Mjesec - prisjeća se pisac.

Primarni objekti ovih misija su da isporuče lunarne lendere, koje su izgradile privatne američke kompanije s ciljem da obave niz naučnih eksperimenata i pribave podatke o Mjesecu i njegovim svojstvima. Prva od njih trebalo bi da bude lansirana krajem godine. Dvije će sletjeti na južni pol Mjeseca, a jedna na Zalivu Viskositatis.

Od tri kolekcije koje sačinjavaju "Lunarni kodeks" dvije su već kompletirane, dok je jedna otvorena za dopunjavanje, budući da raketa neće biti lansirana do novembra 2024.

Zasad, Peralta je uključio više od 30.000 umjetnika iz 157 zemalja.

- Svako od njih ima barem jedno djelo, ali jedan umjetnik ili pisac, mogu da imaju na desetine djela. To znači da je uključeno i više od 100.000 umjetničkih djela. Mnogo je realizma. Imamo fotografije, printove na drvetu, litografije, ulje, akril, mozaik, skulpturu, praktično sve vrste likovne umjetnosti u svim tehnikama. Tu su i cijele knjige, kratke priče i pjesme. Ogromno je - rekao je entuzijasta koji će sam finansirati slanje "Kodeksa" na Mjesec.

Kolekcija će biti skladištena na minijaturnom nosaču veličine novčića poznatom kao "NanoFiche".

Jedna od raketa nosiće sličan projekat, poznat kao "Mjesečeva arka", 20 centimetara visok "muzej" o čovječanstvu, koji su dizajnirali stručnjaci Univerziteta Karnegi Melon.