Izvoz iz BiH u EU otanjio za 231 mil KM - Nekoliko faktora uticalo na smanjenje

Na tržište EU iz BiH je u prvom polugodištu ove godine izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 6,5 mlrd KM, što predstavlja smanjenje od 231,1 mil KM ili 3,4% u odnosu na isti period 2022.

Podaci su to Spoljnotrgovinske komore BiH, iz koje su, pritom, naveli da je u istom periodu povećan uvoz iz zemalja članica EU.

- Iz EU je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 9,2 mlrd KM, što je povećanje od 220,2 mil KM ili 2,5%. Ovakve promjene su rezultirale deficitom u robnoj razmjeni sa EU u iznosu od 2,7 mlrd KM i pokrivenosti uvoza izvozom od 70,8% - naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ekonomisti smatraju da je izvoz BiH prema EU smanjen zbog nekoliko faktora.

- Najvjerovatniji uzrok je struktura naše razmjene, odnosno činjenica da BiH uglavnom izvozi proizvode niže dodane vrijednosti, kojima su cijene pale u prethodnom periodu s padom globalnih cijena ključnih sirovina i repromaterijala, a uvozi finalne proizvode više dodane vrijednosti kojima cijene ne padaju ili sporije padaju jer su manje ovisne o cijenama sirovina i repromaterijala - rekao je za Nezavisne novine ekonomista Igor Gavran.

Prema njegovim riječima, kada je riječ o smanjenju izvoza, dio objašnjena može biti i manja tražnja na našim vodećim izvoznim tržištima. Na ta tržišta zbog usporavanja ekonomije, ističe on, sada plasiramo manje robe, a u međuvremenu nisu pronađena alternativna tržišta s višom potražnjom.

- Ipak, ako želimo biti optimisti, postoji mogućnost i da se dio povećanja izvoza odnosi na opremu, mašine i repromaterijale za domaće proizvođače koji bi mogli omogućiti povećanje domaće proizvodnje i izvoza u budućnosti. Nažalost, mislim da je ovaj zadnji scenario najmanje vjerojatan, ali bez podataka o detaljnijoj strukturi razmjene još uvijek postoji kao mogućnost - naveo je Gavran.

Svjetlana Šurlan, novinarka Bloomberg Adrije u BiH, ocjenjuje da je na smanjenje izvoza BiH uticalo prije svega usporavanje privredne aktivnosti u Evropskoj uniji i tražnje pojedinačnih tržišta.

- Takođe, globalna ponuda i tražnja poremećena je ratom u Ukrajini. Ono što je pozitivno je da izvoz u Njemačku nije pao, već je rastao, uprkos recesiji u toj zemlji. Pozitivan je bilans razmjene i sa zemljama regije, te Austrijom, što je uticalo da ukupan pad izvoza ne bude značajniji - kaže Šurlan za Nezavisne novine.

I iz Spoljnotrgovinske komore BiH su naveli da je najznačajnije izvozno tržište za privrednike iz BiH, u prvom polugodištu ove godine, i dalje bila Njemačka, sa ukupnim izvozom od 1.413.303.000 KM, što predstavlja povećanje od 4,5% u odnosu na prvo polugodište 2022. godine.

- I pored ulaska njemačke privrede u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao usljed već unaprijed dogovorenih narudžbi i dugoročne saradnje - pojasnili su iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

Iz STK BiH su, pritom, ocijenili i da ekonomija Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. ima tendenciju usporavanja u odnosu na isti period prošle godine.

- To se, prije svega, ogleda u smanjenju izvoza, lične potrošnje i obima investicija - naveli su iz STK BiH.