Vještačka inteligencija ulazi i u pčelarstvo

Pčelarstvo je važna grana poljoprivrede koja pruža ne samo ukusan med, već i vitalnu uslugu oprašivanja biljaka. Međutim, pčelarska industrija suočava se s brojnim izazovima, uključujući smanjenje broja zajednica i izloženost pčela pesticidima i klimatskim promjenama.

U ovom kontekstu, vještačka inteligencija (AI) koja se sve više uvodi u sve grane poljoprivredne proizvodnje nudi brojne mogućnosti primjene inovativnih rješenja za očuvanje pčelinje populacije i unapređenje pčelarske prakse. Kako najveći pčelari u svijetu i Evropi mogu imati nekoliko hiljada pa čak i nekoliko desetaka hiljada košnica, primjena AI kod njih bi itekako olakšala planirane radove.

Dok se kao godišnji gubitak od 5% do 10% smatra prihvatljivim, procjenjuje se da otprilike 30 - 40% pčela u svijetu svake godine umire od posljedica neke od bolesti, pesticida i klimatskih promjena, ali dijelom i zbog činjenice da pčelari ne prepoznaju na vrijeme znakove na osnovu kojih bi neka uginuća svojom pravovremenom intervencijom mogli da spriječe.

U svijetu se sve više raspravlja o vještačkoj inteligenciji i mnogo je pristalica, no kao i u svemu drugom ima isto toliko i onih koji smatraju da je to štetno i nepotrebno. Iako se pčelarska proizvodnja od svih poljoprivrednih najsporije razvija u nekim inovacijama, ni ono nije isključeno od upotreba sve modernijih tehnoloških dostignuća i robotike.

Pčelari ih širom svijeta koriste kako bi sebi olakšali rad, smanjili troškove, poboljšali stanje na pčelinjacima, očuvali pčelinje zajednice te povećali svoju proizvodnju i naravno smanjili smrtnost.

Tako dok smo donedavno smatrali kako su SMS vage na pčelinjacima "vrh", danas nam razvoj i sve niže cijene raznih senzora omogućuju da brojimo pčele koje izlaze i ulaze u košnicu, da uoče nalazi li se na njima grinja varoa, da li u košnici adekvatna temperatura, počela ili ne paša određene vrste bilja, ima li meda za vrcanje, da li je zajednica spremna za rojenje i slično.

S korišćenjem vještačke inteligencije, digitalizovane precizne robotike softverski povezane i spojene s AI moguće je omogućiti da ista pazi na stanje u košnici 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji, 365 dana u godini. Da nas obavještava o svim bitnim promjenama jer tzv. "kompjuterski vid" omogućava pčelaru da prepoznaje na vrijeme kada je košnica na stepenu varoznosti da je potreban tretman, događaju li se unutar nje nelogične za pčele pogubne nepravilnosti u temperaturi pa sistem može na vrijeme da upozori pčelara ili čak i sam reaguje poput, na primjer, omogućavanja boljeg provjetravanja ili zatvaranja ventilacije.

Samo bi korišćenje vještačke inteligencije, osim smanjenja smrtnosti, uz ispravno korišćenje moglo povećati proizvodnju, ali i efikasnost prilikom oprašivanja ciljanih zasada.

Danas više ne morate kao nekad jednako ovladavati svim vještinama da biste nešto primijenili ili promjenili na pčelinjaku. Pametno korišćenje novih tehnologija može olakšati rad.

Kako nam već danas može pomoći vještačka inteligencija u pčelarstvu?

Praćenje zdravlja pčela: Vještačka inteligencija omogućuje pčelarima praćenje zdravlja pčela na osnovu vrlo brze i precizne analize velike ciljane količine podataka. Pomoću senzora i mikro kamera postavljenih u košnicama, analizira ponašanje pčela, nivo buke, vibracije, temperaturu i vlažnost. Ovi podaci pružaju pčelarima, bez da fizički budu prisutni na pčelinjaku, detaljan uvid u stanje pčelinjih zajednica i omogućuju rano otkrivanje mogućih problema, kao što su bolesti ili oslabljenost pčela.

Automatizacija pčelarskih operacija: Omogućuje automatizaciju određenih operacija kako bi se olakšao rad pčelara. Danas sutra bi prilagođene robotske ruke vođene vještačkom inteligencijom mogle čak i obavljati neke zadatke poput vađenja okvira sa medom, prihrane ili tretiranja protiv varoe.

Praćenje proizvodnje meda: Pomoću vještačke inteligencije, pčelari mogu precizno da prate prinos meda iz svake košnice dok sami ugrađeni senzori istovremeno u realnom vremenu mogu da mjere količinu prikupljenog te vlagu u medu. Sama AI sve to precizno i vrlo brzo analizira kako bi pravovremeno pružila informacije o proizvodnji. To bi im sve danas sutra pomoglo da svoje vrijeme pravilno rasporede i bolje odrade ostale nužne poslove na pčelinjaku.

Predviđanje klimatskih uslova: Svjedoci smo sve bržih i češćih vremenskih nepogoda uzrokovanih klimatskim nepogodama. Sama vještačka inteligencija može da analizira dostupne meteorološke podatke i predviđa klimatske uslove koji mogu da utiču na pčelinje zajednice. Pomoću njih, pčelari mogu pravovremeno da preduzmu preventivne mjere kako bi zaštitili pčele od nepovoljnih uslova, kao što su iznenadne promjene temperature ili ekstremne vremenske nepogode.

Obrazovanje pčelara: Takođe se koristi i u obrazovanju pa tako i samih pčelara. Razvijaju se edukativni programi i aplikacije zasnovane na AI, koje pružaju informacije o najnovijim tehnikama, bolestima pčela i najboljoj praksi u pčelarstvu.

Iako vještačka inteligencija (AI) ima potencijal da unaprijedi neke aspekte pčelarstva, trenutno nije moguća njena potpuna zamjena pčelara. Oni igraju ključnu ulogu u upravljanju pčelinjim zajednicama i brizi o pčelama. Ona može da pruži alate i informacije kako bi pčelari postali efikasniji, ali njihova stručnost i pažnja ostaju nezamjenjive u održavanju zdravih i produktivnih zajednica.