Prvo postrojenje za reciklažu solarnih panela u Sjevernoj Americi računa na ogromnu ekspanziju tržišta

Prve generacije solarnih panela se približavaju kraju svog radnog vijeka. Neki stari, pokvareni ili oštećeni paneli već su odloženi na deponije. Neodrživost ovakvog rješenja podstakla je Adama Sageja da pokrene We Recycle Solar, prvi sertifikovani pogon za reciklažu solarnih panela u Sjevernoj Americi, piše Jelisaveta Perišić za Balkan Green Energy News.

Ključ rješavanja klimatske krize i borbe protiv klimatskih promjena leži u povećanju proizvodnje energije iz održivih izvora. Međutim, zelene tehnologije ne ostaju zelene nakon isteka svog radnog vijeka. Solarni paneli imaju vijek trajanja od 20 do 25 godina. Pritom se neki pokvare ranije, pa moraju da se zamijene.

Izvršni direktor firme We Recycle Solar Adam Sagej kaže da je ideju za pokretanje posla dobio 2017, kada je radio u sektoru kompjuterskog elektronskog otpada.

- Gledajući kako se solarni paneli šire po krovovima skladišta, pitao sam se kuda će oni na kraju otići - rekao je za Associated Press.

Fabrika je otvorena u Jumi u Arizoni. Nakon što paneli stignu u postrojenje, razvrstavaju se po brendu i modelu. Uređaji sa malim oštećenjima se popravljaju, jer ih je moguće ponovo koristiti. Polovni paneli su pristupačniji te ne čudi da ih traže klijenti širom svijeta i da je to tržište razvijeno.

We Recycle Solar je dosad jedini recikler koji ima dozvolu od Agencije Sjedinjenih Država za životnu sredinu (EPA) da upravlja opasnim otpadom iz solarnih ploča.

Previše oštećeni paneli idu na pokretnu traku, gdje se razdvajaju staklo, metali i drugi upotrebljivi materijali. Među najvrednijima su bakar, srebro, aluminijum, staklo i kristalni silicijum. Separacija omogućava prenamjenu. Na primjer, staklo se prodaje kompanijama koje se bave peskiranjem.

- Što prije treba prestati sa odlaganjem panela na deponije - rekao je profesor rudarskog inženjeringa Džek Gropo, sa Univerziteta u Kentakiju. Prema njegovoj procjeni, ljudi će u roku od 20 godina, prekopavati deponije kako bi povratili vrijedne materijale koji se nalaze u panelima.

- Mnogo je smisleniji, izvršiti separaciju sada - zaključio je profesor Gropo.

Fabrika u Jumi, osnovana 2019, dnevno obradi 7.500 panela. Više od 60% se nakon popravke ponovo koristi. Prema procjeni kompanije, zahvaljujući njenom radu su izbegnute emisije ukupno 650.000 tona ugljen-dioksida.

Do 2050. će na globalnom nivou ukupno biti generisano 78 miliona tona solarnog otpada, rekao je Mool Gupta, profesor na Katedri za elektrotehniku ​​i računarstvo na Univerzitetu Virdžinija. Osnovni razlog nedostatka reciklaže i popravke jeste cijena, istakao je. Slanje jedne solarne ploče na deponiju kompanije košta samo dolar, dok popravka ili reciklaža koštaju 30 USD, objasnio je Gupta.

We Recycle Solar, koji je nedavno proširio kapacitet, planira da pokrene još jedno postrojenje za reciklažu na potezu oko granica Džordžije i Sjeverne i Južne Karoline, pored postrojenja jednog velikog proizvođača.

Kompanije za reciklažu još uvijek smišljaju kako da zarade novac. Glavni izvor zarade za We Recycle Solar jeste demontiranje velikih solarnih elektrana. Preprodaja prerađenih panela je na drugom mjestu, dok recikliranje donosi najmanje prihoda.

U Evropi je nedavno pokrenuto slično postrojenje. Startap ROSI Solar je razvio industrijsku tehnologiju namijenjenu potpunoj reciklaži solarnih panela. Njihovo postrojenje u Grenoblu u Francuskoj je počelo sa radom 20. jula.