Šef UN: Rusija da se vrati sporazumu o žitu, inače će stradati najugroženiji među gladnima

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš u Rimu je pozvao Rusiju da se vrati međunarodnom ugovoru o pomorskim isporukama ukrajinskog žita, i ocijenio da će bez toga najstrašnije posljedice trpjeti najugroženiji među gladnima u svijetu. Gutereš je u govoru na otvaranju trodnevnog samita u Rimu o hrani rekao da će zbog nedavne dluke Rusije da odbije proženje važenja ukrajinsko-ruskog sporazuma o izvozu ukrajinskog žita, ne samo "najugroženiji platiti najveću cijenu", već su negativne posljedice odmah stigle: pšenica je u svijetu poskupjela za 14% a kukuruz za više od 10%.

Rusija je neobnavljanje sporazuma obrazložila neispunjavanjem njenih zahtjeva za uporedni izvoz njene hrane i đubriva u svijet.

I Rusija i Ukrajina su "ključne za globalnu bezbjedost hrane", ukazao je čelnik UN jer te dvije zemlje daju 30% svetskog izvoza pšenice i ječma, 20% svjetskog izvoza kukuruza i više od polovine svetskog izvoza suncokretovog ulja.

Gutereš je rekao da je "posvećen omogućavanju nesmetanog pristupa globalnim tržištima prehrambenih proizvoda i đubriva iz Ukrajine i Ruske Federacije".

On je pozvao međunarodnu zajednicu da bude ujedinjena u nalaženju rešenja za to pitanje na osnovu njegovog najnovijeg predloga.

Sporazum postignut 2022. uz posredovanje UN i Turske imao je cilj da se održi protok žita ka zemljama u razvoju, posebno u Africi i na Bliskom istoku, uprkos ratu koji je Moskva pokrenula protiv Ukrajine.

Kada je postignut taj sprazum, Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija ponovo je dobio najvećeg dobavljača - Ukrajinu, što je omogućilo isporuku 725.000 metričkih tona humanitarne pomoći u hrani zemljama na ivici gladi, uključujući Etiopiju, Avganistan i Jemen.

Suspenzija sporazuma, kao i ruski napadi na crnomorske luke Ukrajine, uznemirili su ruskog saveznika Kinu, kao i zemlje u razvoju koje su u velikoj mjeri zavisne od isporuka za ishranu svog naroda.

Pored sporazuma o žitu, efekti klimatskih promena na proizvodnju i distribuciju hrane tema su diskusije na samitu u Rimu.

- Potrebni su nam sistemi ishrane koji mogu pomoći da se okonča ovaj besmisleni rat - rekao je Gutereš.

- Transformacija znači nove, održive sisteme koji mogu da smanje ugljenični otisak prerade hrane, pakovanja i transporta - rekao je on.

Takva transformacija takođe zahteva da države i preduzeća "preduzmu jače i brže mere za rešavanje klimatske krize i isporuku ekološke i klimatske pravde", ukazao je on.

Način na koji se uzgaja i proizvodi hrana doprinosi klimatskim promenama, slabeći poljoprivredno-prehrambeni sistem, kaže Korina Hoks, direktorka Odeljenja za prehrambene sisteme i bezbednost hrane u Organizaciji UN za hranu i poljoprivredu (FAO) sa sedištem u Rimu, koja je domaćin samita.

Cilj skupa je da sagleda napredak i zastoje od prvog samita o sistemima hrane koji je održan 2021. godine.

Prema FAO-u, samit je okupio učesnike iz 161 zemlje, uključujući 22 šefa država ili vlada, i 150 nevladinih organizacija.