Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Neradna nedjelja - Da li je ekonomski isplativa?
Komentari
Ilustracija (Foto: Dmitry Kalinovsky/shutterstock.com)
- To su nisko plaćeni poslovi - smatra on. Iako je u zemljama regiona nedjelja neradni dan za prodavce, kod nas se vode diskusije da li bi to bilo ekonosmki isplativo ili ne.
- Sjetimo se na primjeru u vrijeme lokdauna da su ti ljudi bili na prvim borbenim redovima, a nekako im se mi nismo odužili. Ni mi, ni poslodavci. Ni većim zaradama, ni boljim uslovima rada. Uglavnom su to žene, 80% njih radi u trgovini. To su poprilično slabo plaćeni poslovi i radno vrijeme koje je takođe problematično - objašnjava Simović.
U Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj nedjelja je neradni dan za prodavnice. I neki gradovi u Bosni i Hercegovini usvojili su tu mjeru. Kod nas se vodi debata o tome da li bi bila veća koristi ili šteta od uvođenja neradne nedjelje u trgovinama.
On tvrdi da bi uvođenje neradne nedjelje, na neki način doprinjelo boljem položaju zaposlenih u trgovinama.
- Prije samo nekoliko decenija potpuno je normalna stvar bila da su vikendi, subota i nedjelja, neradni. Mi sada imamo situaciju da po zakonu vi možete da radite šest dana u nedjelji, s tim da vam je taj jedan dan plaćen prekovremeno i da imate pravo na jedan slobodan dan. Sad smo došli u fazu da taj jedan slobodan dan bude nedjelja - smatra Simović.
Simović ističe da bi podržao svaku inicijativu koja se zalaže za zabranu rada nedjeljom ili eventualno povećanje dnevnica taj dan.
- Prilično smo srozali prava. Došli smo u situaciju da najviše radimo u Evropi po nekim statistikama. 48 sati nedjeljno u vrijeme kada se u Evropi zalaže za četiri radna dana u nedjelji - ocjenjuje sagovornik N1.
Radni dan nedjeljom plaćen kao i svaki drugi
Radno vrijeme treba da traje 40 sati tokom nedjelje, a postoji mogućnost po zakonu da vas poslodavac angažuje još dodatnih osam sati tokom nedjelje, ističe on.
- Problem sa našim radnim zakonodavstvom je što taj radni dan nedjeljom nije plaćen ništa više od bilo kog dana tokom sedmice - naglašava on.
Simović se pozvao na izreku "carstvo slobode počinje tamo gdje se završava posao", želeći da pojasni problem sa radnim pravima.
- To jeste problem – što se nama život pretvorio u posao. Zato što su ljudi plaćeni malo. Moraju da rade više poslova tokom radne nedjelje da bi nadoknadili budžet i porodici omogućili kakvu takvu egistenciju, preživljavanje. Slobodno vrijeme je postalo misaona imenica. Pričam o slobodnom vremenu koje treba da provodimo sa porodicom, prijateljima - ističe Vladimir Simović.
"Profit diktira tempo života"
Priča o skraćenju radnog vremena oslanja se na argumente ekonomske analize koji kazuju da bi se time smanjila zarada i da bi to dovelo do otpuštanja radnika. Međutim, to ne mora da bude slučaj.
- S jedne strane, sigurno postoje neki aspekti, mada ono što neke kalkulacije pokazuju jeste da se profiti ne bi smanjili. Ljudi bi promijenili navike, kupovali bi petkom i subotom. Nama profit diktira tempo života, ali ne gledamo neke druge stvari – skraćenje radnog vremena može da pozitivno utiče na zdravlje ljudi, a to će smanjiti troškove zdravstva - zaključuje sagovornik.
Takođe, dodaje on, imamo i ekološke aspekte. Kada bismo ograničili radnu nedjelju, zatvorili tržne centre nedjeljom, to bi dovelo do smanjenja potrošnje električne enerije.
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.