Njemačka razvija mrežu za transport vodonika dužine 11.200 km
Ilustracija (Foto: Shutterstock/Audio und werbung)
N9emačka industrija troši 55 teravat-sati (TWh) vodonika godišnje – većina se proizvodi korišćenjem procesa koji intenzivno koriste ugljenik i koji doprinose globalnom zagrijevanju.
Vlada procjenjuje da će se do 2030. godine potražnja za vodonikom u proizvodnji čelika i u hemijskim procesima udvostručiti na skoro 110 TWh.
Ipak, uz odgovarajuću obradu i "zelenu struju" (vetar ili sunce), on bi trebalo da se pretvori u zeleni vodonik, koji je ekološki prihvatljiviji od fosilnih goriva. U Njemačkoj za sada nema mnogo "zelenog" vodonika, ali je on sve popularniji i sve traženiji.
Ali odakle će doći taj vodonik i kako će se transportovati?
Prema planu koji su iznjeli njemački operateri na gasnoj mreži, veliki dio vodonika bi mogao da se uveze iz Holandije i Norveške, dok će sjever Njemačke koji je bogat obnovljivim izvorima energije obezbijediti domaće izvore.
- Prva faza je planiranje jezgra vodonične mreže, tzv. vodiničkih autoputeva - navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije i klimatskih akcija.
Duplo od planirane dužine mreže
Ovaj ambiciozni plan je želja Njemačke da stvori industriju vodonika. Godine 2020. predviđena je vodonična mreža dužine 6.000 kilometara koja se sastoji od 90% prenamjenjene gasne infrastrukture.
Danas se dužina te mreže proteže tako da je skoro udvostručila početnu viziju, sa cjevovodima vodonika koji bi pokrivali polovinu Njemačke, iako operateri procjenjuju da će konačna dužina biti skraćena zbog optimizacije.
Međutim, njemačka vlada ipak radije ne bi da plaća ovo.
- Njemačka vlada slijedi cilj razvoja vodoničnog jezgra u privatnom sektoru, koji će se finansirati putem mrežnih naknada - dodaje ministarstvo.
Umjesto toga, za finansiranje infrastrukture trebalo bi da se koriste "tarife za mrežu" širom zemlje, čiji detalji su predmet razgovora između ministarstva finansija i kancelarije kancelara.
- Pravno regulisanje modela finansiranja je centralni preduslov - naglašava Gosman.
Podjela na istok-zapad
Kao i većina njemačkih grafikona, mapa vodoničnog autoputa pokazuje oštru podjelu između zapadne i istočne Njemačke.
Dok se očekuje da će industrijska središta oko Bremena i Dizeldorfa biti domaćini pravog super-klastera vodonika (Superklasteri predstavljaju globalno dokazane modele zajedničkog rada i razvoja), istok će možda morati djelimično da se osloni na novoizgrađene cjevovode, koji su daleko od garantovanih, i neku prenamjenjenu infrastrukturu koja je nekada transportovala ruski fosilni gas.
- Jedna cijev OPAL/EUGAL gasovoda će biti prenamjenjena sa gasa na vodonik - rekao je Majkl Kelner, državni sekretar ministarstva. Gasovod koji je nekada povezivao Sjeverni tok 1 prenosio bi "zelenu energiju" u centralnu i južnu Njemačku, objasnio je Kelner.
Šta su sljedeći koraci?
Mreža vodonika je daleko od postavljanja kamena temeljca – do sada je osim pitanja finansiranja, otvorena dvonedjeljna procedura konsultacija prije nego što operateri gasne mreže nastave sa radom na jesen.
U međuvremenu, potencijalna industrija vodonika sa nestrpljenjem iščekuje rekonstrukciju njemačke strategije vodonika, koja se očekuje do sredine jula.
Ipak, jedan ključni problem ostaje nerješen: kako preći sa fosilnog gasa na vodonik. Kompanije iz ove industrije ističu da su uložile stotine milijardi evra u postojeću mrežu i spremni su da se pobune protiv bilo kakvog pritiska na planove za razgradnju iste (mreže za prenos gasa).
Pomoć može doći iz Brisela, gdje pregovori o novoj direktivi o tržištu gasa mogu stvoriti okvir za razgradnju gasnih mreža, u zavisnosti od ishoda pregovora.
Tagovi:
Vlada Njemačke
Ministarstvo ekonomije i klimatskih akcija
Majkl Kelner
Bremen
Dizeldorf
Brisel
mreža za transport vodonika
proizvodnja vodonika
transport vodonika
globalno zagrijevanje
zeleni vodonik
vodonični autoput
njemačka strategija vodonika
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora