Veći izvoz od uvoza BiH ima samo sa tri zemlje

Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine imala veći izvoz od uvoza samo sa tri zemlje, pokazuje analiza Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, koju je u srijedu usvojio Savjet ministara BiH.

Kako se navodi u ovoj analizi, najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa Austrijom i ona iznosi 180,27%, te Hrvatskom 132,22% i Slovenijom 131,84%.

Slijede Njemačka sa 91,85%, te Srbija sa 87,57%. Inače, ukupna robna razmjena BiH u prvom kvartalu iznosila je 10,94 mlrd KM, vrijednost izvezene robe 4,40 mlrd KM, a uvezene robe 6,54 mlrd KM, što je dovelo do spoljnotrgovinskog deficita od 2,14 mlrd KM.

- Glavne karakteristike spoljnotrgovinske razmjene za prvi kvartal u odnosu na isti period prošle godine bile su rast ukupne spoljnotrgovinske razmjene od 3,27%, rast uvoza od 3,82%, rast izvoza od 2,46%, te rast spoljnotrgovinskog deficita od 6,74% - piše u saopštenju Savjeta ministara BiH.

Dodaje se da je pokrivenost uvoza izvozom smanjena za 0,89% i iznosi 67,25%.

- Glavni spoljnotrgovinski partner BiH i dalje je EU, koja u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 65,3%, te zemlje CEFTA s 14,4%, dok ostale zemlje učestvuju sa 20,3%- stoji u saopštenju.

BiH je u prvom kvartalu najviše izvozila u Hrvatsku, 701,5 mil KM, Njemačku 701,17 mil KM, Srbiju 572,26 mil KM, Austriju 444,72 mil KM, te u Italiju 380,78 mil KM.

U isto vrijeme najviše je uvozila iz Italije i to 895,97 mil KM, zatim iz Njemačke 763,39 mil KM, Srbije 653,46 mil KM, Kine 548,55 mil KM, te Hrvatske 530,56 mil KM.

Ekonomista Igor Gavran rekao je da je loše i razočaravajuće da naš izvoz nije mnogo veći jer za to postoji realan potencijal.

- Takođe, razočaravajuće je da uvoz nije mnogo manji jer mnogo toga što neopravdano i prekomjerno uvozimo i sami možemo proizvesti ili već posjedujemo, kao naša prirodna bogatstva i domaće sirovine. Zbog toga kontinuirano gubimo enormne iznose novca koji nepovratno napuštaju državu i ne mogu biti nadomješteni prihodima od izvoza. Međutim, potpun odgovor koliko je ukupna pokrivenost uvoza izvozom sa cijelim svijetom nepovoljna može nam otkriti tek dublja analiza strukture trgovine i uzimanje u obzir učešća domaćih proizvoda na vlastitom tržištu. Naime, i pored prethodno navedenih nedostataka, veliki dio ovog trgovinskog deficita odnosi se na one proizvode koje realno nemamo u BiH, a neophodni su svakom tržištu – prije svega prirodni plin i naftni derivati. Ipak, i u ovim oblastima možemo umanjiti debalans ako bismo pokrenuli domaću rafineriju nafte i umjesto gotovih derivata uvozili sirovu naftu za preradu u domaće gorivo. To možemo relativno brzo izvesti ako su nadležne vlasti spremne ili natjerati vlasnike ili vratiti rafineriju u javno vlasništvo. Prirodni plin i sirova nafta se ne mogu nadomjestiti kratkoročno, ali bi se istraživanjem rezervi za koje postoje ozbiljne indicije da ih imamo dugoročno i u ovoj oblasti mogao osigurati barem minimum domaćih resursa - objašnjava Gavran.

Dodaje da je ipak mnogo lakši put za poboljšanje omjera razmjene povećanje izvoza i supstitucija uvoza svega onoga što već sada imamo ili možemo proizvesti.

- Olakšanje poslovanja, podrška privredi, manja poreska i druga opterećenja, javna ulaganja, privlačenje stranih ulaganja i preferencija domaćeg od strane kupaca… sve to može donijeti rezultate u relativno kratkom roku - zaključio je Gavran.