Dok čeka isplatu duga: Željezara Zenica nastavlja sa prodajom imovine

Željezara Zenica, nakon metalurških postrojenja, nastavlja sa prodajom neproizvodnog dijela imovine kako bi osigurala prihode u ovom nekada uspješnom preduzeću. U postupku male privatizacije trenutno se nalazi jednobrodna hala broj osam u privrednoj zoni Šljivik Zenica.

Površina hale iznosi blizu 900 metara kvadratnih, a objekat se neće prodavati ispod 492.800 KM, koliko iznosi početna cijena. Kako se navodi u pozivu za prikupljanje zatvorenih ponuda za prodaju, hala je čelične konstrukcije, ozidana šljako-betonskim elementima, betonskim patosom, a pokrivena valovitim limom. Postoje priključci vode, struje, telefona, kanalizacije, urađen kružni tok saobraćaja i parking prostor.

Željezara Zenica osim hala u industrijskoj zoni, u svom vlasništvu ima zgradu uprave, sportsku dvoranu, hotel, planinarski dom, te nekoliko nekretnina. U međuvremenu, ovo preduzeće još uvijek od države potražuje 29 miliona KM, koliko je iznosio dug prema Kuvajtu i koji je plaćen prodajom jednog dijela Željezare.

Naime, metalurška postrojenja zeničkog preduzeća prvobitno su prodata kuvajtskoj investicijskoj agenciji KIA-KSIC. No, kako je Bosna i Hercegovina prije rata ima novčani dug prema Kuvajtu u iznosu od 29 miliona KM, taj dug je plaćen prodajom dijela Željezare u vrijednosti duga. Kuvajtska agencije je kasnije prodala svoj dio Arcelor Mittalu, najvećem svjetskom proizvođaču čelika, no potraživanja zeničkog preduzeća prema državi su ostala.

"Željezara Zenica je platila državni dug i sada ima pravo da traži taj novac od države. Sredstva još uvijek stoje u knjizi potraživanja, čeka se da se o njemu očituje novi saziv federalne Vlade", ističe Hamdija Kulović, zamjenik direktor Agencije za privatizaciju FBiH i bivši direktor Željezare.

On je također napomenuo da prodaja pojedinih dijelova imovine neproizvodnog karaktera u maloj privatizaciji može biti dobar potez samo ukoliko će prihodi od prodaje iskoriste za bolje poslovanje preduzeća. Naime, Željezara Zenica, kao i većina drugih kompanija sa kapitalom u većinskom državnom vlasništvu, posluje sa gubitkom koji je prošle godine prešao cifru od 18 miliona KM.

N.V.