Ratari u RS razočarani - podbacio i prinos i kvalitet pšenice

Prvi otkosi nakon početka žetve pšenice u Srpskoj pokazuju da je ovogodišnji kvalitet izuzetno loš, kao i prinosi, a domaće ratare i ove sezone dodatno muči neizvjesnost zbog otkupne cijene koja, kako tvrde, neće biti poznata dok hljebno žito ne bude u silosima.

Predsjednik Udruženja Sela Semberije Boško Radić za Glas kaže da su prinosi u prosjeku oko tri tone po hektaru.

- Žetva je počela prije četiri dana, s tim da je kvalitet katastrofalan, kao i prinosi. Otkupna cijena za sada nije poznata, ali neki je dogovor da to bude iznos kao u Srbiji uvećan za troškove transporta. Međutim, to će se znati tek poslije žetve - rekao je Radić juče nakon sastanka sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Savom Minićem i mlinarima na kojem je razgovarano o otkupnoj cijeni pšenice.

Poljoprivrednik iz bijeljinskog sela Triješnice Ilija Cvjetinović, čije je imanje juče posjetio ministar Minić, potvrdio je da je žito prinosom i kvalitetom iznevjerilo očekivanja u Semberiji, najvećoj žitnici Srpske.

- Ponuda otkupljivača je 30 feninga po kilogramu, a imali smo najskuplju proizvodnju u posljednjih pola vijeka. Koštala nas je 45 feninga po kilogramu na rod od pet tona, a mi taj prinos nemamo - rekao je Cvjetinović.

Da bi koliko-toliko ublažilo probleme domaćih ratara Ministarstvo poljoprivrede isplatilo je juče 11,3 mil KM na njihove račune po osnovu premije za proizvodnju pšenice u ovoj godini. Riječ je o subvenciji od 500 KM po hektaru, a novac je uplaćen za ukupno 3.973 poljoprivrednika.

Minić je naveo da je to do sada najveća podrška ovoj proizvodnji.

- Ako uzmemo u obzir regresirani dizel, kompletna podrška proizvođačima pšenice u Srpskoj je 13 mil KM, koliko je Vlada RS u cijelosti isplatila, razumijevajući složenu situaciju proizvođača - rekao je Minić nakon razgovora sa predstavnicima jednog od dva semberska udruženja poljoprivrednika i sa domaćinima na terenu gdje je prisustvovao žetvi.

On je ocijenio da je Vlada Srpske reagovala na najbolji način i sa najvišim mogućim iznosom sredstava, te dodao da je riječ o berzanskoj robi na slobodnom tržištu, na šta ova institucija ne može da utiče.

- Cijena pšenice u Srbiji bila je 18 centi i ako bismo mogli doći do te cijene i u Srpskoj, to bi obezbijedilo da domaćini ne budu u gubitku, da zadržimo proizvodnju i pomognemo našem čestitom seljaku da može svojim radom obezbijediti sebi život, i mi smo u tome partneri - istakao je juče Minić koji se dotakao i aktuelne situacije u vezi sa afričkom kugom svinja. Naveo je da se u području gdje je utvrđeno prisustvo bolesti nalazi 1.300 svinja na više od 40 žarišta, od kojih je najveći broj u Bijeljini.

- Preduzeli smo sve mjere, formirani su krizni štabovi da se maksimalno onemogući prenos bolesti, kao i da se proizvođačima nadoknadi šteta koju su imali, a da oni budu odgovorni i ne bacaju nepropisno uginule životinje - rekao je Minić i naglasio da nadoknada štete farmerima koju imaju zbog afričke kuge svinja neće umanjiti agrarni budžet od 180 mil KM.

U razgovoru sa poljoprivrednicima koji su se žalili da se i po sedam dana čeka na odvoz oboljelih svinja iz ugroženog područja, da leševi životinja danima leže na mostu u Čađavici i da nakupci kupuju svinje iz ugroženog područja, Minić je naveo da je i sam čuo da u Bijeljini postoje divlja groblja životinja te istakao važnost maksimalnog podizanja samodiscipline.

- Uočili smo problem u radu opštinskog inspektorata i službi kada je u pitanju eutanazija i uklanjanje životinja na životinjskom groblju i tražili smo od Republičkog inspektorata da nam stavi na raspolaganje sve moguće inspektore, a i saradnici iz resornog ministarstva su danima u Bijeljini - rekao je Minić.

U Ministarstvu poljoprivrede obavještavaju farmere da se zabrana organizovanja sajmova i izložbi, kao i rada stočnih pijaca na teritoriji cijele Srpske odnosi isključivo na prodaju i izlaganje svinja.

- Prodaja i izlaganje ostalih životinjskih vrsta su dozvoljeni na stočnim pijacama, sajmovima ili izložbama - saopšteno je iz ministarstva.