Američki dug premašio istorijski maksimum

Američki državni dug premašio je rekordnih 32 biliona dolara po prvi put prošle nedjelje, pokazuju podaci koje je u petak objavilo Ministarstvo finansija.

Prekretnica je dostignuta manje od dvije nedjelje nakon što je predsjednik Džo Bajden potpisao zakon kojim se suspenduje ograničenje Vašingtona od 31,4 triliona dolara, čime je izbegnuto ono što bi bilo prvo neizvršenje američkog duga. Mera je omogućila vladi zemlje da pozajmljuje neograničena sredstva do 1. januara 2025. godine, kada se obustava gornje granice duga završava. To znači da vlada može nastaviti da plaća usluge kod kuće, kao što su socijalno osiguranje i Medicare, pozajmljivanjem novca u inostranstvu i efektivnim nagomilavanjem još većeg duga.

Plafon je ukinut nakon uzastopnih upozorenja američkog ministarstva finansija da će, ukoliko se taj korak ne preduzme, zemlja propustiti svoje obaveze. Limit zaduživanja je dostignut još u januaru, a Trezor je imao ograničen arsenal mera koje je mogao da primjeni da bi spriječio neizvršenje obaveza, što se očekivalo početkom juna. Upozorenja su izazvala burnu, višemesečnu debatu između republikanaca i demokrata o prioritetima u potrošnji, što je dovelo u opasnost odobravanje mere.

Prvog radnog dana nakon što je gornja granica duga ukinuta, federalno zaduživanje je poraslo za otprilike 400 mlrd USD.

Prema pisanju Njujork tajmsa, vrijednost od 32 triliona dolara je dostignuta devet godina ranije nego što su predviđale prognoze pre pandemije Covid-19. Stručnjaci kažu da, kako bi se izbjegla nova kriza, vlada treba da se pozabavi faktorima koji utiču na dug.

- Dok jurimo preko 32 triliona dolara bez ikakvog kraja, krajnje je prošlo vreme da se pozabavimo osnovnim pokretačima našeg duga, a to su obavezni rast potrošnje i nedostatak dovoljnih prihoda za finansiranje - rekao je novinama Majkl A. Peterson, šef Piter G. Peterson fondacije. Prema projekcijama fondacije, SAD bi mogle da nagomilaju još 127 biliona dolara duga u narednih 30 godina, a troškovi kamata će iznositi oko 40% federalnih prihoda zemlje do 2053.