Građevinski sektor strmoglavo pada - Kakav je stav srpskih stručnjaka kad su cijene u pitanju

Nakon ekspanzije, građevinski sektor u Srbiji bilježi primjetan pad. U aprilu se u Srbiji manje gradilo. Izdate su tačno 1.972 građevinske dozvole, što je 11,1% manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Kupovina stana je danas teška misija koja mnoge može da dovede u finansijske probleme, zato je potreban oprez i dobra procjena pravog momenta za takav poduhvat. Koliko će stan koštati zavisi od mnoštva faktora, a jedan od njih je i kolika je ponuda.

A u aprilu se gradilo manje nego prošle godine – izdato je manje od 2.000 građevinskih dozvola, što pokazuju najsvježiji zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS). To znači da je zabeležen pad od 11,1%.

Savjet za BDP, koji predvodi premijerka Ana Brnabić, takođe je na sjednici ocijenio da je građevinska industrija u prvom kvartalu ove godine zabilježila pad u stalnim cijenama, odnosno kada se isključe efekti rasta cijena, za 0,5%. Vrijednost izvedenih radova pala je za čak 20%.

S obzirom na to da je poznato da cijene rastu kada je tražnja velika, a ponuda mala, među potencijalnim kupcima nekretnina postoji bojazan da bi visoke cijene mogle još više da porastu.

Ipak, agent za nekretnine u agenciji City expert Nikola Čobić kaže za Novu da mjesta za paniku nema.

- To jeste realan podatak, da je izdato manje građevinskih dozvola. Ipak, na tržištu je usporila i tražnja za kupovinom stanova - kaže Čobić.

Kako objašnjava, tražnju za novim stanovima "oborili" su oni koji nekretnine kupuju na kredit.

Iako je takvih kupovina manje, jer kod nas dominira keš, ovi kupci su uspjeli da utiču na to da ukupna tražnja bude manja. Za to su, naravno, "krivi" skupi krediti, odnosno visoke kamate koje već duže od godinu dana neprekidno rastu.

Sagovornik Nove.rs smatra da je upravo smanjena tražnja uticala na to da se smanji i gradnja novih objekata.

- Neće biti poremećaja na tržištu, to je sigurno. Iako je broj izdatih građevinskih dozvola manji nego prije godinu dana, to je i dalje veliki broj. Potrebe tržišta su i dalje zadovoljene - kaže Čobić.

Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić potvrđuje da bi, po ekonomskoj logici, smanjena ponuda trebalo da poveća cijene ukoliko postoji velika tražnja. Međutim, činjenica je da je i tražnja opala, te kao i Čobić, smatra da pad gradnje neće poremetiti već poljuljano tržište nekretnina.

On takođe potvrđuje tezu da je izdato manje dozvola za gradnju upravo zbog toga što je i manja tražnja.

Ipak, profesor smatra da će na nekim atraktivnim lokacijama cijene i dalje rasti.

- Ima ljudi kojima visoke cene ne smetaju. Njima ništa nije skupo. To su ljudi koji su "lako" došli do novca, pa ja ne očekujem stabilizaciju na onim lokacijama na kojima oni kupuju stanove - kaže Savić.

- To što paralelno sa ponudom pada i tražnja samo je posledica dugogodišnje ekonomske krize u Srbiji - objašnjava Savić.

Kako kaže, plate gube trku sa inflacijom, kupovna moć stanovništva sve je manja, krediti su skuplji, te je i logično da nema više velikog interesovanja za kupovinom novih stanova.

- Kada naše plate prebacimo u evre, stvara se iluzija da smo bogatiji. Realnost je da cene u dinarima rastu svakog dana - objašnjava sagovornik Nove.rs.

Dok se u Evropi očekuje drastičan pad cena nekretnina zbog sve nepovoljnijih uslova zaduživanja u bankama, agenti u Srbiji složni su da to nije scenario koji će zadesiti Srbiju. Razlog za to je činjenica da, za razliku od zemalja Evropske unije, u Srbiji se i dalje najveći broj nekretnina kupuje na keš. Tako cene stanova u novogradnji "ne mrdaju", a blagi pad primećuje se u starogradnji.

Prema podacima sajta 4zida, prosečne cene kvadrata u starogradnji i novogradnji ne razlikuju se značajno. Kvadrat u novogradnji u proseku košta 2.496, a u starogradnji 2.465 EUR.

Kada su u pitanju ostali gradovi u Srbiji, u Novom Sadu prosečan kvadrat u novogradnji košta 2.175, a u starogradnji još više – 2.250 EUR. Kvadrat starogradnje u Nišu košta 1.503, a starogradnje 1.751 EUR, a u Kragujevcu 1.224, odnosno 1.497 EUR.