Kako se turističke destinacije bore se otpadom - Na Zlatiboru počelo odvajanje, Bergen razvio podzemni sistem, Kipar postavlja reciklomate

To je samo jedan od načina na koji se atraktivne turističke destinacije bore sa sve većim pritiskom na životnu sredinu koji veliki broj turista sa sobom neminovno donosi.

Program za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP) ističe da 1,3 milijardu tone otpada, što je između 4 i 8% ukupne svjetske količine otpada, proizvode turisti. Prosječan evropski turista stvara oko kilogram otpada dnevno, a američki do 2 kg, procijenjuje UNEP. Zato je sve više destinacija koje primjenjuju različite strategije u zaštiti životne sredine.

U Bergenu podzemni sistem, na Kipru reciklomati

Drugi najveći grad u Norveškoj Bergen, poznat i kao kapija ka fjordovima, razvio je podzemni sistem za odlaganje otpada kako bi se sačuvao srednjovekovni gradski centar pod zaštitom Unesca. Mreža vakuum cijevi izgrađena je ispod centra grada i omogućava da se otpad transportuje na ivicu grada gdje se razvrstava i dalje obrađuje, reciklira ili koristi za dobijanje energije za grijanje.

Uklanjanjem otpada ispod zemlje, grad se nada da će smanjiti rizik od požara, otpada, štetočina i buke i prisustva vozila za odnošenje otpada. Projekat je sličan automatizovanom sistemu koji se koristi na ostrvu Ruzvelt u Njujorku, koje posjeti dva miliona turista godišnje.

Inovativni sistemi su dostupni i na moru. U glavnom gradu Kipra, Larnaki, na plaži je postavljena mašina za reciklažu plastike, stakla, metala kako bi se smanjila količina otpada koju proizvode hoteli na plaži i tako smanjila količina plastike koja ulazi u more.

Uspjeh pilot projekta doveo je do postavljanja sličnih mašina na drugim lokacijama na Kipru. Korisnici su nagrađeni vaučerom od jednog centa za svaki reciklirani predmet. Vaučer mogu iskoristiti za plaćanje parkinga, kulturnih događaja, iznajmljivanje ležaljki i suncobrana, kao i za donacije.

Slične šeme postoje širom svijeta, u Australiji reciklomati prihvataju kozerve i plastične flaše u zamijenu za vaučere koji se mogu iskoristiti za kupovinu od lokalnih biznisa, u Španiji recikoomati na plažama prihvataju plastične flaše u zamjenu za kredit koji se može koristiti za punjenje mobilnih telefona ili pristup besplatnom internetu.

Nica se odlučila za druge mašine, pa su na promenadi iznad plaže postavljeni kompaktori smeća čiji je cilj sabijanje otpada kako bi se olakšao transport i dalja obrada.

Niko ne želi da gleda otpad na odmoru

Veliki problem na odmoru je otpad od hrane koji nerijetko čini 30 do 50% ukupnog otpada. Zato je nekoliko mediteranskih zemalja, među kojima su Španija, Italija, Malta, Palestina, Izrael, Francuska (Korzika) pokrenulo projekat čiji je cilj bio upravo sakupljanje ovog otpada u turističkim centrima.

Razvili su jeftin i efikasan sistem sakupljanja biootpada od vrata do vrata, kako iz domaćinstava, tako i hotela i restorana, a otpad je odnošen u fabrike za kompostiranje. Projekat je završen 2015. godine, a iako je bilo nekih zakonodavnih problema, kao i nesklada sa postojećim praksama upravljanja otpadom, pokazalo se da se ovaj otpad može iskoristiti. Slične inicijative su kasnije pokrenute u turističkim dijelovima Španije i drugim zemljama.

Dobar primjer je i trogodišnji UrBAN-WASTE projekat koji je finansirala Evropska komisija kako bi se poboljšalo upravljanje otpadom u gradovima sa visokim prilivom turista "jer niko ne odlazi na odmor da vidi otpad". Projekat je započeo 2016. na Tenerifima gdje je napravljen okvir za sakupljanje i održivi tretman otpada. Uključeni su i gradovi poput Kopenhagena, Firnece, Lisabona gdje je pokrenuta i mobilna aplikacija koja je nagrađivala turiste koji su stvarali manje otpada. Mada je projekat zvanično završen 2019. godine, mreža je nastavila sa radom.

M. D.