Na granicama padaju lažni Boss i Prada - Falsifikovana roba i dalje značajno pristuna na domaćem tržištu

Da je tržište i dalje preplavljeno robom nepoznatog porijekla i lošeg kvaliteta, koja se, uglavnom, prodaje po cijenama originala, svjedoče i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, čiji su službenici od početka godine zaplijenili više od 4.600 falsifikata svjetski poznatih brendova kao što su "Boss", "Tommy Hilfiger", "Calvin Klein" i "Prada".

Prema podacima UIO BiH, od početka godine na graničnim prelazima oduzeto je 1.390 komada falsifikovane robe svjetskih brendova te je ukupno izdato 13 rješenja u vezi sa njenim oduzimanjem i uništavanjem.

- Pored toga, ukoliko se tokom provjere na graničnom prelazu posumnja da se predmetnom robom povređuje žig te da je potrebno preduzeti carinske mjere zaštite prava intelektualne svojine, takva roba se od strane Sektora za sprovođenje propisa ustupa Sektoru za carine na dalje nadležno postupanje. Od januara do kraja aprila Sektor za sprovođenje propisa je imao takva dva slučaja u kojima je roba ustupljena Sektoru za carine i to ukupno 3.264 razna komada odjeće i torbi različitih brendova, procijenjene vrijednosti 147.775 KM - kazao je za "Glas" načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH Ratko Kovačević.

Dodao je da su u istom periodu lani na graničnim prelazima oduzeta 10.972 komada falsifikovane robe svjetski poznatih brendova i ukupno izdato 38 rješenja vezanih za oduzimanje i uništenje falsifikovane robe.

- Najčešće se preko granice pokušavaju prenijeti majice, trenerke i jakne sa imenima poznatih proizvođača tekstila kao što su "Nike", "Lacoste", "Boss", "Puma", "Tommy Hilfiger" i "Calvin Klein", te ženske torbe poput brendova "Guess" i "Louis Vuitton". U toku nekoliko posljednjih slučajeva oduzimanja robe izdvojili bismo i 25 torbi marke "iv sen loran" i 687 majica marke "ges", "kelvin klajn", "tomi hilfiger", "adidas", "kristijan dior" i "prada" - rekao je Kovačević.

Slučajevi otkrivenih falsifikovanih proizvoda se, kako je istakao, većinom odnose na uvoznike koji su prilikom postupka carinjenja kao zemlju izvoznicu uglavnom navodili Tursku ili Kinu.

U udruženjima za zaštitu potrošača tvrde da se falsifikuje gotovo sve, od tekstila, obuće, kozmetike, kućne hemije, igračaka do medikamenata i suplemenata.

Prema riječima predsjednice Udruženja za zaštitu potrošača Toper iz Doboja Snežane Šešlije, prevari ove vrste najviše su izloženi građani koju robu kupuju putem društvenih mreža.

- Građani u inostranstvu kupuju sve i svašta i putem interneta preprodaju, uglavnom, kao originalnu robu. S obzirom na to da mnogi kupci ne razlikuju original od plagijata, prilikom kupovine preko, primjera radi, "Fejsbuka" često dobiju "mačka u džaku" - kazala je Šešlija.

Dodala je da je danas na tržištu prisutno i mnogo lažnih preparata za mršavljenje, kozmetičkih proizvoda, vitamina, ali i lijekova.

- Kod robe manjih vrijednosti je mnogo teže prepoznati lažnjaka jer, recimo, kad kupujemo kapsule za uljepšavanje, one izgledaju isto kao na slici i po toj cijeni se i prodaju iako to nije taj proizvođač. Takvi i slični proizvodi često mogu biti ozbiljna prijetnja za zdravlje i bezbjednost građana - rekla je Šešlija.

Ratko Kovačević ističe da je ove godine uočen povećan broj anonimnih prijava unošenja falsifikovane robe u BiH, što je rezultat kampanje "Stop švercu" koju sprovodi UIO.