Philip Lane otkrio da se na jesen u eurozoni ne očekuje pad inflacije

Glavni ekonomist Europske centralne banke Philip Lane otkrio je što eurozonu očekuje na jesen, što će se direktno i indirektno odraziti i na Bosnu i Hercegovinu.

U ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik Nove TV otkrio je loše vijesti. Padu cijena hrane prije jeseni ne treba se nadati. Na pitanje što mu brojke govore i kad će prestati visoka inflacija, Lane je odgovorio: "Ove godine očekujemo značajno smanjenje inflacije. Krajem prošle godine prosječna inflacija u eurozoni je iznosila oko 10%. Prema našim projekcijama krajem ove godine bi trebala iznositi oko 2,8%".

- Daleko smo još od toga, ali već ove godine bi se inflacija trebala bitno smanjiti. To će se i nastaviti u 2024, a u našim najnovijim projekcijama predvidjeli smo da ćemo se na željenu razinu inflacije od 2% vratiti 2025. No, sad smo u svibnju. Bojim se da je do kraja godine pred nama još uvijek značajna inflacija. To se pogotovo odnosi na cijene hrane i usluga. I tu očekujemo da će doći do smanjenja inflacije, ali tek nakon ljeta - dodao je.

Navodi kako je najveća zabrinutost oko cijena hrane i usluga.

- Cijene energije su bile tema prošle godine, no u međuvremenu su pale. Na određeni način zamijenile su ih visoke cijene hrane i usluga. Na to smo trenutno fokusirani, a postoji i poveznica između njih - kazao je Lane.

- Primjerice, ako odete u restoran i tamo jedete, istovremeno ste suočeni i s rastućom cijenom uslužne djelatnosti i rastućom cijenom hrane. To nas, naravno, brine, ali smatramo kako će pritisci i u tim sektorima popustiti krajem godine - dodao je.

Ističe da u razdoblju visoke inflacije svi gube. "Cijelo društvo trpi i društvu u cjelini je bolje kad inflacija padne", dodaje Lane i navodi kako je već u više navrata bilo govora o tome da su u mnogim slučajevima prošle godine profiti ostali vrlo visoki.

- Dakle, veliki dio gubitka je spao na leđa radnika i to onih s najnižim plaćama. Tako da, što se tiče prošle godine, koja je prva godina visoke inflacije, postoji zabrinutost da je taj teret bio nejednako raspoređen - rekao je.

- Ipak, ove godine vidimo da plaće rastu, znam da rastu i u Hrvatskoj, tako da očekujemo da će profiti kompanija padati. Tako da bi ove godine trebalo biti đelomičnog uravnoteženja. To je važno naglasiti. Kad imamo ovakve inflacijske epizode u pojedinim godinama će profiti rasti brže od plaća, u drugima će brže rasti plaće. Mislimo da će ove godine plaće rasti brže od profita - navodi Lane.

Najnovije statistike iz Njemačke pokazuju da je ona ušla u recesiju. Lane je govorio je li to najava onoga što u budućnosti čeka ostatak eurozone.

- Moramo razlikovati dva dijela ekonomije. Industrijska proizvodnja, dakle proizvodnja automobila i ostalih dobara, vidimo da je Njemačka u recesiji i tu vidimo negativnu perspektivu. No, s druge strane, vidimo vrlo pozitivne izglede za uslužne djelatnosti, pogotovo turizam - kazao je Lane.

- Nakon pandemije postoji velika potražnja za putovanjima, kao što je dolazak u Dubrovnik, Španjolsku ili druge turističke dijelove Europe. Njemačka, kao veliki centar industrijske proizvodnje trenutno trpi zbog usporavanja u tom sektoru, ali ako pogledate eurozonu u cjelini, uslužni dio ekonomije je vrlo velik i vjerujemo kako će ove godine rasti - istaknuo je.

- Smatram da je dvadeset država članica eurozone, među kojima je i Hrvatska, u puno boljoj situaciji ako se protiv inflacije bore zajedno. Europska centralna banka će se kroz monetarnu politiku pobrinuti da se inflacija spusti na razinu od 2% na uredan način - kazao je.

- Mislim da to možemo učiniti na način koji je stabilan i izbjeći volatilnosti koje su neizbježne za države koje nisu u eurozoni. Za mene, eurozona omogućava stabilnost i najbolji način za borbu protiv inflacije - zaključio je Lane.