U Crnoj Gori najbrojniji turisti iz Srbije, u Hrvatskoj iz Njemačke

Crna Gora se, u poređenju sa Hrvatskom, više oslanja na regionalno tržište, gdje dominiraju turisti iz Srbije, BiH i Kosova, dok van regije glavnu ulogu igra Rusija, ocijenio je ekonomski analitičar Darko Đikanović na osnovu istraživanja Adriatic Appraisal Internationala.

On je naveo da su u Hrvatskoj najbrojniji gosti iz Njemačke, kojih dođe 19,9 miliona, a u Crnoj Gori iz Srbije, odakle ih ljetuje 3,1 milion, piše Pobjeda.

- Važno je istaći da prosječni prihod od turista u Hrvatskoj po danu iznosi 150 EUR, dok su u Crnoj Gori 60 EUR niži. Iz podataka o dolascima i noćenjima evidentno je da se zapadni turisti kraće zadržavaju u Crnoj Gori, što može biti usljed nedostatka sadržaja i slabije povezanosti sa zapadnim destinacijama - rekao je Đikanović.

U Hrvatskoj, nakon njemačkih turista, slijede Poljaci, Slovenci, Austrijanci, Česi dok su u Crnoj Gori najbrojniji, poslije Srba, Bosanci, Rusi, Ukrajinci i gosti sa Kosova. U Sloveniji su najbrojniji turisti iz Njemačke, Austrije, Italije, Češke i Holandije, dok u Srbiji iz Bosne, Turske, Rusije, Crne Gore i Indije. U Sjevernu Makedoniju, kako dalje govore istraživanja, najviše dolaze iz Srbije, Poljske, Turske, Njemačke i Kosova, a u Bosni iz Srbije, Ujedinjenih Emirata, Hrvatske, Saudijske Arabije i Njemačke.

Đikanović smatra da za Crnu Goru elitni turizam i ekskluzivnost ponude treba da bude strateški imperativ s obzirom na masovnost turista koji u kombinaciji sa ograničenim teritorijalnim kapacitetima funkcionisanje primorskih zajednica dovode do tačke pucanja.

- Taj problem je sve izraženiji i pitanje je koliko će turista doći opet nakon jedne sezone gužvi, neprohodnosti i neefikasne usluge - rekao je Đikanović.

Posljednjih godina se radilo na razvoju elitnog turizma čemu svjedoče mnogi renomirani hoteli otvoreni i najavljeni u skorijoj budućnosti, ali činjenica ostaje da je Crna Gora i dalje destinacija masovnog turizma koji čini okosnicu prihoda dok je elitni zastupljen u svega par mikro lokaliteta.

- Zbog toga je potreban kontinuirani rad na daljem brendiranju Crne Gore kao destinacije, unapređenju kvaliteta usluga i privlačenju hotelskih lanaca visoke kategorije - poručio je Đikanović.

Kada je riječ o crnogorskom turizmu, čini se kao da se iz ljeta u ljeto ponavlja obrazac po kojem su resorno ministarstvo i nacionalna i lokalne turističke organizacije pune optimizma, sa potkrepljujućim statističkim podacima o broju posjetilaca.

Sa druge strane, stručnjaci ukazuju da se malo toga u crnogorskom turizmu mijenja nabolje i da se sve svodi na popunjenost kapaciteta 40-ak dana i to pretežno slabo-platežnim gostima iz regiona.

Crnogorski turizam prate nepovoljne političke prilike koje direktno i indirektno destabilizuju turističko poslovanje, neadekvatan destinacijski menadžment sistema, malo učešće zapadnoevropskog tržišta, kratka turistička sezona, problemi neadekvatne infrastrukture i prostornog planiranja, izostanak kriznog plana i adekvatnog tretiranja rizika.

Izvjesno je da ćemo i ovog ljeta biti upućeni na turiste iz regiona, što, naravno, nije dovoljno za održivu turističku sezonu.