Optuženi Pramod Mittal pokrenuo arbitražni postupak protiv BiH

Indijski biznismen Pramod Mittal pokrenuo je arbitražni postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog dešavanja u kompaniji GIKIL Lukavac.

Vlada Tuzlanskog kantona na jučer održanoj sjednici se upoznala sa Informacijom o pokrenutom arbitražnom postupku tužitelja Pramod Mittal i drugih protiv Bosne i Hercegovine i Informacijom Pravobranilaštva BiH o pokrenutom arbitražnom postupku u skladu sa arbitražnim pravilima Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo.

Vlada se izjasnila da nije u mogućnosti prihvatiti ponuđeni tekst Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu GIKIL, iz razloga što je stava da niti jednim svojim aktom, ili aktom, postupkom, radnjom ili drugim činjenjem bilo kog drugog kantonalnog organa uprave nije učestvovala u eventualnom isključivanju ili oduzimanju upravljačkih prava firme tužioca u upravljačkoj strukturi firme GIKIL, prenosi Dnevni Avaz.

Podsjećamo GIKIL je privredni subjekat je nastao ugovornim odnosom firme tužioca i firme KHK Lukavac, te da je to čisti poslovni odnos ta dva privredna subjekta, od kojih je drugi osnivač zajedničke firme, odnosno KHK Lukavac zbog svoje prezaduženosti, a po tužbama više povjerilaca ušla u stečajni postupak.

To je opet u nadležnosti pravosudnih, a ne izvršnih organa vlasti, navodi se u zaključku Vlade TK.

Ipak Vlada Tuzlanskog kantona u svakom slučaju je opredjeljenja da će u započetom arbitražnom postupku Pravobranilaštvu BiH pružiti formalno-pravnu, tehničku i svaku drugu pomoć prema dostavljenim zahtjevima.

U tom smislu je formirala i Radnu grupu i zadužila sve kantonalne organe, preduzeća, ustanove i druge institucije da po zahtjevu Radne grupe dostave svu raspoloživu dokumentaciju ukoliko se ista nalaze pod njihovim nadzorom, kao i sve raspoložive informacije relevantne za predmetni postupak.

Podsjetimo, Kantonalni sud u Tuzli potvrdio je u januaru optužnicu protiv indijskog poslovnog čovjeka Pramoda Mittala zbog zloupotrebe teške oko 33 miliona eura u kompaniji bazne industrije, no on je trenutno nedostupan našim organima.