NavMenu

Crnogorska ekonomija će u ovoj godini rasti 3,4%, u narednoj 3,1%

Izvor: Mina Subota, 08.04.2023. 12:12
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/PublicDomainPictures)
Svjetska banka (SB) nije u najnovijem izvještaju mijenjala prognoze rasta crnogorske ekonomije za ovu i narednu godinu.

Crnogorska ekonomija bi, kako je SB prognozirala i u januarskom izvještaju, u ovoj godini trebalo da ojača 3,4%, a u narednoj 3,1%.

U najnovijem proljećnom izvještaju o ekonomskim izgledima u regiji Evrope i centralne Azije, u koji je agencija Mina-business imala uvid, SB je povisila prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije za 0,2 procentna poena, odnosno sa 5,9% na 6,1%.

U dijelu dokumenta koji se odnosi na Crnu Goru, navodi se da nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka domaća neizvjesnost opterećuju inače pozitivne izglede Crne Gore.

- Tokom perioda od ove do 2025. godine, predviđa se da će rast u prosjeku iznositi 3,1%, pošto rast privatne potrošnje usporava, dok se očekuje da će investicije dati marginalno pozitivan doprinos rastu - objasnili su iz SB.

Turizam će, kako procjenjuju u SB, vjerovatno nastaviti da se oporavlja u ovoj godini kako bi dostigao nivo iz 2019. godine, iako pogoršanje izgleda za rast u Evropskoj uniji (EU) i regionu može imati negativan uticaj, kako na turizam, tako i na šire izglede rasta.

Predviđa se da će siromaštvo pasti na 16,6%, dok bi inflacija trebalo da uspori na 7,9% u ovoj godini i dalje na četiri odsto u narednoj.

Iako više cijene energije nesrazmjerno utiču na siromašne, one takođe podržavaju izvoz električne energije Crne Gore, uz pomoć povećanja proizvodnih kapaciteta.

Predviđeno je da će ovi faktori, zajedno sa izvozom turističkih i transportnih usluga, podržati smanjenje deficita tekućeg računa na 11,1% bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2025. godine.

Očekuje se da će fiskalni bilans u srednjem roku biti umjeren, ali će ostati povišen na 4,9% BDP-a u ovoj godini i 4,5% u narednoj, zbog viših plata, socijalnih i kapitalnih troškova.

Kao rezultat toga, javni dug će ostati visok na oko 70% BDP-a u periodu od ove do 2025. Dodatne mjere fiskalne konsolidacije bi, međutim, dovele do boljeg fiskalnog učinka.

Zbog pooštravanja globalnih finansijskih uslova i značajnih finansijskih potreba Crne Gore od oko deset odsto BDP-a u ovoj godini, zemlji će biti potrebno veoma pažljivo fiskalno upravljanje i jača kontrola nad svojim rashodima.

Izgledi su okruženi višestrukim negativnim rizicima.

Visoka geopolitička neizvjesnost i globalna inflacija mogu oslabiti izglede za rast u glavnim trgovinskim partnerima Crne Gore.

- Inflatorni pritisci ubrzavaju monetarno zaoštravanje, što se pretvara u skuplje spoljno finansiranje. Politička nestabilnost i kašnjenja u rješavanju institucionalnog zastoja su glavni domaći rizici. Ozbiljnost predstojećih izazova zahtijeva snažnu političku posvećenost i akcije za ublažavanje ovih rizika - zaključili su iz SB.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.