Na Dan voda stručnjaci upozorili da je sve više vode u BiH neupotrebljivo za piće

U organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u srijedu je upriličen stručni skup o stanju i kvalitetu voda, povodom Svjetskog dana voda.

– Ovogodišnji slogan obilježavanja je Ubrzajmo promjene – budi Svijet koji želiš. Svijet se suočava sa krizom po pitanju sigurne vode, posebno vode za piće, u cijelom svijetu. Neophodne su promjene u svim sferama društva, ukoliko želimo da spasimo preostale zalihe vode, do 2030. kako je zacrtano u određenim strateškim ciljevima UN-a - kaže dr Jasmin Durmišević iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Podaci koji su prezentirani za vodne objekte, gradske i seoske vodovode, te školske objekte u Zeničko-dobojskom kantonu za period 2020. – 2022. godina.

Po tim podacima vodu koja mikrobiološki ne udovoljava standardima ima čak 79,8% lokalnih vodnih objekata od ukupno uzetih 739 uzoraka iz 11 od 12 općina i gradova ZDK, dok je hemijski neispravno bilo 8 od 739 uzoraka, prenosi Inz.ba.

Kad su školski objekti u pitanju, u 214 provedenih analiza lani dva uzorka su bila hemijski neispravna, dok ih je 44 ili svaki peti "palo" na mikrobiološkoj analizi.

Dr Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u ističe da ponajveću opasnost za vodu, ali i hranu ljudi predstavlja nereciklirani plastični otpad bačen u prirodu, koji se preko zemlje, vode ili životinja i bilja "vraća" ljudima.

– Samo 11% upotrebljene plastike, a govorimo o proizvedenim stotinama miliona tona godišnje, se reciklira, ostatak završava u prirodi, odakle kao mikroplastika djeluju na cijeli hranidbeni životni ciklus čovjeka - ističe dr Kuduzović.

Ona kaže da materije koje se dodaju plastici da bi dobila na čvrstoći, kad dospiju u ljudski organizam utječu na hormonalni razvoj i rad organizma, smanjujući plodnost, pojačava otpornost na inzulin, pospješuje prerani ulazak djevojčica u pubertet, remeti rad štitne žlijezde, povećava opasnost od razvoja niza tumora i slično.