Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Željeznička mreža u Hrvatskoj među najzapuštenijim u Evropi - Pruge propadaju, sredstava EU se ne koriste
Komentari
Ilustracija (Foto: Arts Illustrated Studios/shutterstock.com)
Komentarišući za DW taj propust i šta time Hrvatska konkretno gubi ako se zna da ta zemlja sve veće projekte finansira upravo novcem EU, Flego podsjeća da je u vrijeme trajanja konkursa "Povežimo Evropu vozom" Hrvatska usvojila novu Strategiju razvoja željeznice do 2032. Ali u toj Strategiji, prema njegovim riječima, o međunarodnom saobraćaju gotovo i da ne nema riječi.
- Mislim da smo olako usvojili još jedan dokument koji ništa novo neće da donese željezničkom saobraćaju, a trebalo je prije svega da uskladi i otvori put novim projektima. Prije nekoliko dana Istra je dočekala novi voz nakon trideset godina (nakon nedavnog izletanja na pulsku rivu voza kojem su otkazale kočnice, prim.aut), a kako jedna lasta ne čini proleće, tako i jedan voz ne znači modernu željeznicu u Istri preko noći - kaže Flego.
On navodi i primjer iz Evropske unije:
- Poređenja radi, jedna Rumunija, u kojoj je prosječna brzina vozova oko 60 kilometara na sat, zemlja koja je na začelju EU po pitanju bezbjednosti i povjerenja ljudi u željeznički saobraćaj, jedina je zemlja istočne Evrope kojoj su odobrena sredstva u okviru projekta "Povežimo Evropu vozom". Riječ je o povezivanju Austrije, Mađarske i zapadne Rumunije brzim vozom - ukazuje Flego.
Govoreći o pomenutom konkursu, sagovornik objašnjava da je riječ o pilot-projektima koji podstiču prekogranično povezivanje država-članica EU brzim vozovima.
- Evropska komisija želi da državama-članicama i željezničkim prevoznicima ponudi svoje usluge u smislu pravne pomoći oko usklađivanja evropskog i nacionalnog zakonodavstva, koordinacije projekta s dvije strane granice ili boljom promocijom samog projekta kroz oglašavanje. U okviru tog konkursa ne postoji posebna finansijska stavka, ali države-članice mogu da koriste postojeće fondove za već planirane projekte, jer je uglavnom riječ o trasama na evropskim koridorima - objašnjava Flego i dodaje:
- Tu je i mogućnost povoljnih kredita Evropske investicione banke, kao i inicijativa ’Budućnost mobilnosti’, koja je prije svega namjenjena državama-članicama za dovršetak Transevropske saobraćajne mreže (TEN-T)."
Flego takođe ističe da Unija želi da kroz veću promocijom takvih projekata, do 2030. godine privuče što više brzih prekograničnih vozova na evropske pruge, da stvori naviku putovanja željeznicom na duge relacije i rastereti avio i drumski saobraćaj.
Što se tiče Istre, on kaže da su ga mnogi uveravali da željeznički saobraćaj nema potencijala, da nema teretnog saobraćaja, niti dovoljno putnika.
- A Istra je blizu najvećih evropskih centara. Naši tradicionalni gosti su Italijani, Austrijanci, Nijemci, ljudi s kulturom korišćenja željezničkog prevoza. Voz Pula-Buzet-Divača-Trst iziskuje modernizaciju, ali tu trasu već imamo oko 140 kilometara, uz iskorišćavanje fondova EU i prije svega ovog "momentuma" u Uniji kada se usvaja nova Transevropska saobraćajna mreža koja će definisati saobraćajne pravce sljedećih deset godina. Jedan od deset pilot-projekata povezuje Minhen, Milano i Veneciju. Spajanje Istre sa sevjerom Italije bio bi vin-vin potez vlade za ljude u Istri - smatra Flego.
Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara, kaže da Hrvatska nabavlja nove vozove upravo zahvaljujući sredstvima EU. Međutim, upozorava da Hrvatska ne uspjeva dovoljno brzo da povlači sredstva EU za obnovu željeznice.
- Jedan od razloga je potkapacitiranost firme HŽ Infrastruktura. Osim zapuštenosti pruga, organizacioni problem je i nedostatak vlasničke veze firmi HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prevoz i HŽ Kargo. Gotovo sve željeznice u Evropi povezane su u koncern ili holding. Ionako male Hrvatske željeznice su sasvim podjeljene, pa svaka firma se rukovodi parcijalnim interesima, često na štetu drugih. Ministarstvo mora, saobraćaja i infrastrukture, koje je sasvim potkapacitirano, u tim uslovima apsolutno ne može da ostvaruje državni nacionalni interes, jer se firme pozivaju na Zakon o trgovačkim društvima prema kojem uprave moraju da odlučuju samo u sopstvenom interesu, koji često nije interes cjeline ili nacionalni interes. Podjelom je uništeno tehnološko jedinstvo, čime je pogoršana usluga i smanjena produktivnost - kaže Forgač.
Prema njegovim riječima, prilikom izrade nacrta pisma sektorske politike, misija Svjetske banke tražila je da Hrvatska za kapitalno održavanje pruga izdvoji milijardu kuna godišnje, što vlada nije prihvatila.
- Otada su cijene materijala i radova povećane više od 50%, što znači da je potrebno najmanje 200 mil EUR, dok država na kapitalno održavanje pruga troši samo oko 26,6 mil EUR godišnje - kaže Forgač.
Jedan od problema hrvatskih željeznica je i sporost vozova. Sagovornik kaže da je u januaru ove godine prosječna brzina putničkih vozova iznosila samo 44 kilometra na sati da se kontinuirano se smanjuje.
S druge strane, smatra i da je stanje bezbjednosti, uprkos incidentu u Puli, dobro. Ipak, ističe i da su Hrvatske željeznice Putnički prevoz zapustile putničke vagone za daljinski prevoz kojih u voznom stanju nema dovoljno.
- Zato nije u mogućnosti u dovoljnoj mjeri uvoditi daljinske vozove u domaćem i međunarodnom saobraćaju koji su na prevoznom tržištu postali hit, naročito noćni vozovi - kaže Forgač.
Upozorava i da je željeznička mreža u Hrvatskoj među najzapuštenijim, ako ne i najzapuštenija u Evropi.
- Razlog za to je izostanak redovnog, kapitalnog održavanja pruga, što je rezultat pogrešne politike hrvatskih vlada, od one Ive Sanadera, pa nadalje, a uključujući i vladu Andreja Plenkovića. Zato većina pruga kontinuirano propada, dok se samo na manjim dionicama gradi i obnavlja sredstvima EU. Međutim, bez kapitalnog održavanja i te pruge će brzo da propadnu - zaključuje Forgač.
- Razlog za to je izostanak redovnog, kapitalnog održavanja pruga, što je rezultat pogrešne politike hrvatskih vlada, od one Ive Sanadera, pa nadalje, a uključujući i vladu Andreja Plenkovića. Zato većina pruga kontinuirano propada, dok se samo na manjim dionicama gradi i obnavlja sredstvima EU. Međutim, bez kapitalnog održavanja i te pruge će brzo da propadnu - zaključuje Forgač.
Tagovi:
Hrvatske željeznice
Evropski parlament
Evropska komisija
EIB
Sindikata hrvatskih željezničara
Valter Flego
Ivan Forgač
pruge u Hrvatskoj
brzina vozova u Hrvatskoj
konkurs Povežimo Evropu vozom
TEN T
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.