NavMenu

Ekonomista: Pad BDP Rusije manji od stvarnog pada blagostanja u zemlji

Izvor: Beta Subota, 25.02.2023. 13:00
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/pride1979)Ilustracija
Godinu dana od početka rata u Ukrajini, ruska privreda se naizgled dobro drži, ali se blagostanje Rusa smanjilo više nego što brojevi pokazuju, a zbog zapadnih sankcija će vremenom opadati potencijali za rast, ocijenio je britanski ekonomista i stručnjak za istočnu Evropu Ričard Grivson (Richard Grieveson).

Grivson je u intervjuu za njemački list Virtšaftsvohe (Wirtshaftswoche) rekao da će, uprkos očekivanom daleko većem padu BDP zbog zapadnih sankcija, pad ruskog BDP na kraju 2022. godinu po svoj prilici biti 3%.

On je ipak upozorio da "u ratnim vremenima kvantitativne indikatore privrednog rasta treba uzimati sa mnogo opreza".

- Intenzivnija produkcija vojne opreme je u prvom trenutku pozitivna za BDP. Ali ti izdaci nemaju produktivni efekat. Blagostanje Rusa se smanjilo znatno više nego što to sugeriše umjereni pad BDP. Potrošnja se od po svemu sudeći od početka rata smanjila za oko 8 do 10% - rekao je Grivson, koji je zamjenik direktora Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW).

Prema njegovim riječima, teško je steći pravu sliku stanja ruske privrede, pošto Rusija neke brojeve više ne objavljuje, a za zvanične statistike nije sigurno da su tačne.

Grivson je rekao da se ispostavilo da limit za cijenu ruske nafte koji je EU uvela funkcioniše "iznenađujuće dobro", kao i da mnoge sankcije zapada imaju "puzeće i odloženo djelovanje".

- Otežani pristup visokoj tehnologiji sve će se više primjećivati u ruskoj industriji. Ne može se sve nabaviti preko Kine i Turske - pojasnio je Grivson.

Ekonomista je istakao da je u međuvremenu jedna od glavnih kočnica privrednog rasta u Rusiji postao manjak stručne radne snage, iako to ne pogađa sve sektore i sve regione podjednako.

- Prema procjenama, najmanje 700.000 ljudi je napustilo zemlju, ako ne i čitav milion. Mobilisano je 300.000 muškaraca. Samo iz IT sektora je prema nekim izvještajima otišlo 10% stručnjaka - rekao je Grivson, dodajući da su Rusi uglavnom otišli u zemlje za koje im ne treba viza, i da su neki nastavili i da rade za svoje matične firme, ali da su mnogi našli nova zaposlenja.

Grisvon je ukazao da je u Rusiji problem odliva mozgova počeo davno prije rata u Ukrajini.

- Rusija još od 90-ih godina pati od teških demografskih problema. To je povezano i sa slabom zdravstvenom zaštitom i u evropskim razmjerama niskim životnim vijekom, posebno kod muškaraca - rekao je Grivson.

On je, međutim izrazio sumnju u uspjeh plana ruskih vlasti da stručnjake koji su otišli ponovo animira da se vrate, ocjenjujući da malo ko vjeruje obećanjima Moskve da povratnici neće biti mobilisani.

Grivson je ocijenio da se akutni problem manjka radne snage ne može rješiti ni pojačanim dovođenjem radnika iz drugih zemalja, iako je proteklih godina bilo intenzivne imigracije iz centralnoazijskih država, od čega su profitirali građevinarstvo i poljoprivreda.

- Ali, u sadašnjim uslovima teško da je Rusija, i u političkom i u ekonomskom smislu, destinacija iz snova za radnu snagu iz inostranstva - rekao je Grivson.

On je ipak rekao da ne vjeruje da je ruski predsjednik Vladimir Putin previše zabrinut zbog ekonomskog nazadovanja svoje zemlje.

- Jedina ekonomska poluga koja kod Putina djeluje je državni budžet. Limitiranje cijene nafte se već veoma negativno odrazilo na budžet, a ako se to nastavi, to će definitivno za njega biti razlog za zabrinutost. Putinu su potrebni prihodi da bi očuvao javnu potrošnju i finansirao rat - rekao je Grivson.

- On zna da bi u slučaju velikih deficita i ograničene slobode finansijskog djelovanja i lično dospjeo pod pritisak. Drugim riječima, na planu unutrašnje politike samo budžetski problemi mogu da imaju efekat na rat, a i u tom slučaju vjerovatno tek srednjoročno - zaključio je Grivson.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.