Kako prepoznati i šta znači "gaslajting" ili sluđivanje

- Ljudi nas "sluđuju" iz različitih razloga i u različitim životnim kontekstima - u emotivnoj vezi, na poslu ili u prijateljskom odnosu, sa ciljem da nama manipulišu, odnosno kontrolišu naše misli, emocije i percepciju stvarnosti. Svaki put kada nekome kažemo "Ma, nije tako (strašno) kako izgleda", mi zapravo negiramo značenje koje neki događaj ima za tu osobu, šaljući joj time poruku da su njena osjećanja neadekvatna, a njeno tumačenje stvarnosti iskrivljeno. Neki nas "sluđuju" jer ne razumiju da jedan isti događaj nema isto značenje za različite ljude i da jedna osoba može da ga doživi kao neprijatnost, a druga kao "tragediju", a neki koriste "gaslajting" kako bi nas psihološki "oslabili" i nama upravljali. Pravljenje nekoga ludim je najskriveniji oblik emocionalnog zlostavljanja koji se istovremeno i najteže prepoznaje - to je vjerovatno i razlog zbog kojeg je pretraživanje njegovog značenja preko interneta i socijalnih mreža toliko poraslo - objašnjava psiholog i psihoterapeut Ana Vlajković.

Ona dodaje da gaslajting primjenjuju i žene i muškarci, a među emotivnim zlostavljačima nema ni socioloških, ni kulturnih razlika.

- Prvi znak da ste postali žrtva "gaslajtinga" jeste sumnja u svoja osjećanja i zapitanost "da li sam ja zaista preosjetljiv(a)". Osoba potom počinje da sumnja u svoje rasuđivanje i plaši se da iskaže svoje mišljenje i emocije iz straha da je drugi ne bi kritikovali, i istovremeno ima osjećaj kao da "hoda po jajima" u blizini osobe koja je "sluđuje", kako ne bi isprovocirala neku njenu reakciju, odnosno kritiku. Žrtva "gaslajtinga" osjeća da joj je oduzeta bilo kakva moć odlučivanja, jer počinilac često uspijeva da ubijedi okolinu kako je ona, zapravo, malo "nestabilna". Iako su počinioci "gaslajtinga" najčešće osobe sa narcisističnim, antisocijalnim i graničnim poremećajem ličnosti, oni su istovremeno i veoma umješni socijalni "kameleoni" - njih u društvu najčešće smatraju za šarmantne osobe, što samo otežava poziciju žrtve, jer više ljudi vjeruje njemu, a ne njoj. Ponekad prođe dosta vremena prije nego što se osobe jave na psihoterapiju, jer one zaista počinju da se preispituju "da li su lude" i strepe da im ni psihoterapeut neće povjerovati - naglašava Ana Vlajković i dodaje da se emocionalno nasilje teško dokazuje, jer ne ostavlja vidljive modrice.

Iako se "gaslajting" najčešće dešava u emocionalnom odnosu, nije rijedak slučaj ni da nas neko "sluđuje" na poslu, ubjeđujući nas da ga ne obavljamo kako bi trebalo ili u porodici, kada nas članovi ubeđuju da nismo adekvatni u nekoj "ulozi", bilo da je to uloga roditelja, djeteta, sestre ili brata.

Ana Vlajković

gaslajting

sluđivanje

dovođenje u zabludu

riječ godine

manipulacija emocijama

emotivno zlostavljanje

poremećaji ličnosti

psihoterapija