Mali hoteli pretrpjeli najveću štetu

Evropa je najveća svjetska destinacija u kojoj su putovanja i turizam važni stubovi privrede kontinenta. U referentnoj 2019. godini, prije nego što je ova industrija desetkovana globalnom pandemijom, evropski putnički sektor je činio više od 9% BDP-a i zapošljavao oko 38.000 ljudi. Prema podacima Svjetskog savjeta za putovanja i turizam širom EU je bila jaka letnja sezona, a posebno su profitirali vlasnici smještaja.

Poslije dvije razorne godine, ovo poboljšanje je bilo dobrodošlo, a rezultat je to da su mnogi smještajni objekti zabilježili odlične rezultate. Kada je budućnost u pitanju, hotelijeri su se izjasnili kao oprezni optimisti, pa je tako 38% vlasnika smještaja u EU izjavilo da vjeruje da će se njihova ekonomska situacija razvijati pozitivno u narednih šest mjeseci, dok 17% smatra da će se pogoršati.

– Istraživanje je pokazalo značajne razlike između nacionalnih država i tipova smještaja. Španija, Portugalija, Švajcarska i Holandija imale su dobre rezultate u proteklih šest mjeseci i optimistične poglede na budućnost. Nasuprot tome, njemački, francuski i austrijski hotelijeri svoju trenutnu ekonomsku situaciju doživljavaju znatno manje pozitivno i takođe imaju niža očekivanja u budućnosti – navodi se u ovom istraživanju.

Zanimljivo je da postoji suštinska razlika između pojedinačnih hotela i onih koji su dio lanca. Pojedinačni hoteli imali su slabije rezultate po svim pokazateljima – od stopa popunjenosti i noćenja u sobama koje su bile u padu u posljednjih šest meseci, do problema da dobiju pristup kapitalu i slabijeg snalaženja sa digitalizacijom. Upravo zato su oni generalno manje optimistični kada je riječ o budućnosti. Istraživanje pokazuje da su najlošije prošli manji hoteli sa manje soba. Zaista, mali i nezavisni hoteli su ti koji su najteže pogođeni krizom izazvanom virusom korona i sada budućnost doživljavaju kao izazov. Kako kažu, posebno u ovom trenutku ekonomske neizvesnosti, kada hoteli, kao i mnogi drugi zaposleni u turizmu, traže veću podršku. Ovo se posebno odnosi na rastuće troškove energije i drugih inputa, ali i druge ekonomske neizvjesnosti.